Ko su bili prvi poljoprivrednici i kako i gdje je započeo razvoj ljudske civilizacije
Foto: Impuls
Čovjekovo otkriće poljoprivrede je možda i najznačajniji napredak kojeg je ostvarila ljudska vrsta. To je zauvijek promijenilo nomadski način života lovaca i sakupljača, a poljoprivredne prakse koje su uspostavili naši preci i danas oblikuju poljoprivredu diljem svijeta, hraneći milijarde ljudi.
Poljoprivreda je također dovela do sela, zatim do specijalizovane radne snage, a potom i do napretka umjetnosti i tehnologije. Ali kada je počela poljoprivreda? I zašto?
Neki od najranijih dokaza o poljoprivredi potječu iz Plodnog polumjeseca, regije koja otprilike pokriva današnje područje Iraka, Sirije, Izraela i Palestine.
Iako je sada relativno suha, regiju su nekada dobro natapale dvije velike rijeke, a neki od prvih tragova poljoprivrede pronađeni su u Tell Abu Hureyri u sjevernoj Siriji, koja je prije otprilike 11.700 godina bila selo na obalama rijeke Eufrat.
Naučnici su otkrili znakove da se u to vrijeme tamo uzgajala raž i da se namjerno mljela u brašno velikim kamenjem.
Antropologinja i arheologinja Melinda Zeder, kustosica emeritus u Nacionalnom prirodoslovnom muzeju, rekla je za Live Science da se čini da se poljoprivreda razvijala u fazama: ljudi su prvo uzgajali biljke uz lov i sakupljanje, zatim su počeli sve više da se oslanjaju na biljke s farmi, a zatim se nastanili u obližnjim selima da bi se posvetili poljoprivredi.
"Na Bliskom istoku imamo još oko 1.000 godina prije nego što dođemo do onoga što biste nazvali poljoprivredom, kada ljudi posvećuju većinu svog produktivnog rada uzgoju domaćih biljaka i životinja", rekla je.
Nakon razvoja uzgoja usjeva, domaće životinje poput ovaca, koza i svinja ubrzo su postale obilježje ustaljenog poljoprivrednog života.
Zeder je rekla da su koze i ovce pripitomljene u Plodnom polumjesecu prije otprilike 10.500 godina. Ne tako daleko, u Anatoliji (današnja Turska), pripitomljavanje životinja odvijalo se u tri glavne faze prije otprilike 8.400 godina, prema studiji iz 2022. u časopisu PNAS: prvo su ljudi u naseljima sezonski hvatali divlju janjad i jarad te ih uzgajali za klanje; drugo, stanovnici su se radili ograničeni uzgoj tih životinja dok su nastavili hvatati divlje mlade; i treće, odvijalo se masovno držanje stada sa životinjama koje su se razmnožavale u zatočeništvu, pri čemu su odrasle životinje sakupljane za naseljavanje.
Kao i pripitomljene vrste divljih biljaka, te su životinje bile prikladnije za uzgoj nego divlje životinje poput gazela, kojih je u to vrijeme također bilo u izobilju.
"To je u osnovi bio isti proces kao i za biljke. To su resursi na koje smo naišli u tim sredinama koje su bile osjetljive na poljoprivredu", rekla je Zeder.
Hugo Oliveira, genetičar na Univerzitetu Algarve u Portugalu, rekao je za Live Science da su ljudi ubirali jestive biljke u određeno doba godine mnogo prije nego što su razvili pravi uzgoj.
Jedan primjer je 10.000 godina star kamp u Njemačkoj gdje su se ljudi okupljali svake jeseni kako bi brali lješnjake, hiljadama godina prije nego što je poljoprivreda uvedena u Evropu iz Anatolije.
Oliveira je kazao da su istraživači imali teoriju da je poljoprivreda započela u Plodnom polumjesecu i od tamo se proširila na susjedna područja. Međutim, sada se ne smatra da je tako.
Umjesto toga, stručnjaci sada misle da se poljoprivreda razvijala nezavisno na različitim mjestima u različitim vremenima, u zapadnoj Aziji prije oko 11.700 godina, u istočnoj Aziji do prije 9.000 godina, a u Americi do prije 10.000 godina.
U svakom slučaju, čini se da je poljoprivreda započela s dvije ključne biljke, jednom žitaricom, poput pšenice ili kukuruza, a drugom mahunarkom ili grahom, poput slanutka ili soje.
"Žitarice vam daju ugljikohidrate, a mahunarke proteine", rekao je Oliveira.
Zeder je rekao da nije jasno zašto je poljoprivreda počela tada, a ne u ranijoj epohi.
No činilo se da je nastala u ranom holocenu, sadašnjem vremenskom razdoblju koje je počelo prije otprilike 12 000 godina, nakon posljednjeg ledenog doba, stjecajem faktora, uključujući veću gustoću ljudske populacije u to vrijeme i prikladnost biljaka i životinje za uzgoj.
"To nije samo jedan faktor", rekao je Zeder; "to je gustoća, to je ono što je dostupno - to je kultura", piše Livescience.com.
