Karika koja nedostaje: Možda nikada nećemo otkriti kako je zaražena prva osoba
Iako smo danas daleko od prvog slučaja koronavirusa, koji je navodno potekao od divljih šišmiša, pojedini naučnici smatraju da se zapravo nikad neće saznati kako je zaražena prva osoba.
Ostaje nejasno da li je virus sa slijepog miša prešao na neku od vrsta na zloglasnom tržištu divljih životinja u Wuhanu, a potom tu zarazio i prvog čovjeka, ili je ta zaražena životinja prodata prije nego je virus pronašao put do ljudi, piše BBC. U svakom slučaju, trgovina divljim životinjama smatra se najvećim krivcem izbijanja koronavirusa.
Podsjećamo, Svjetska zdravstvena organizacija također kaže da istraživanja ukazuju na prirodno porijeklo virusa, dok su mnogi bili sumnjičavi da je proizveden u laboratoriji.
Profesor Andrew Cunningham iz Zoološkog društva u Londonu kaže kako su naučnici zapravo već duže vrijeme očekivali pojavu novog virusa.
"Ove bolesti češće se pojavljuju posljednjih godina kao rezultat ulaska ljudi u divlja staništa, povećanog kontakta sa divljim vrstama životinja te konzumiranja mesa divljih životinja", rekao je Cunningham.
Većina nas je čula da je koronavirus potekao s tržnice Huanan u Wuhanu. Međutim, izvor virusa, odnosno životinja koja je nosila ovaj patogen, nije pronađena na tržnici Huanan.
"Prvobitno je infekcija bila povezana s ovim tržištem. Međutim, virus je mogao i s drugog mjesta doći do ove tržnice i tu zaraziti ljude. Ipak, s obzirom da je riječ o životinjskom virusu, povezanost s ovim tržnicama vrlo je sugestivna. Tržišta divljih životinja vruće su tačke gdje virusi lako pronalaze put do novog domaćina. Miješanje velikog broja vrsta u lošim higijenskim uslovima tome pogoduje", objasnio je profesor James Wood sa Univerziteta u Cambridgeu.
U potrazi za vezom koja nedostaje u konkretnom lancu prijenosa koronavirusa sa šišmiša na čovjeka, naučnici su pronašli tragove koji ukazuju čak na to i da su kornjače bile novi domaćini virusa. Slični virusi pronađeni su i u pangolinima, ali nije dokazano da je ijedna od ovih sumnjivih vrsta uključena u pandemiju koronavirusa.
Virus koji izaziva bolest Covid-19 danas se pridružio listi virusa kao što su ebola, bjesnoća, Sars i Mers, koji su također nastali u populaciji divljih šišmiša. Neki od sada već obimnih dokaza o virusima među slijepim miševima i njihovoj sposobnosti da zaraze ljude, poznati su još od potrage za izvorom epidemije Sarsa iz 2003. godine. Podsjećamo, novi koronavirus vrlo je sličan onom koji je pokrenuo epidemiju Sarsa.
Podsjećamo, Svjetska zdravstvena organizacija također kaže da istraživanja ukazuju na prirodno porijeklo virusa, dok su mnogi bili sumnjičavi da je proizveden u laboratoriji.
Profesor Andrew Cunningham iz Zoološkog društva u Londonu kaže kako su naučnici zapravo već duže vrijeme očekivali pojavu novog virusa.
"Ove bolesti češće se pojavljuju posljednjih godina kao rezultat ulaska ljudi u divlja staništa, povećanog kontakta sa divljim vrstama životinja te konzumiranja mesa divljih životinja", rekao je Cunningham.
Većina nas je čula da je koronavirus potekao s tržnice Huanan u Wuhanu. Međutim, izvor virusa, odnosno životinja koja je nosila ovaj patogen, nije pronađena na tržnici Huanan.
"Prvobitno je infekcija bila povezana s ovim tržištem. Međutim, virus je mogao i s drugog mjesta doći do ove tržnice i tu zaraziti ljude. Ipak, s obzirom da je riječ o životinjskom virusu, povezanost s ovim tržnicama vrlo je sugestivna. Tržišta divljih životinja vruće su tačke gdje virusi lako pronalaze put do novog domaćina. Miješanje velikog broja vrsta u lošim higijenskim uslovima tome pogoduje", objasnio je profesor James Wood sa Univerziteta u Cambridgeu.
U potrazi za vezom koja nedostaje u konkretnom lancu prijenosa koronavirusa sa šišmiša na čovjeka, naučnici su pronašli tragove koji ukazuju čak na to i da su kornjače bile novi domaćini virusa. Slični virusi pronađeni su i u pangolinima, ali nije dokazano da je ijedna od ovih sumnjivih vrsta uključena u pandemiju koronavirusa.
Virus koji izaziva bolest Covid-19 danas se pridružio listi virusa kao što su ebola, bjesnoća, Sars i Mers, koji su također nastali u populaciji divljih šišmiša. Neki od sada već obimnih dokaza o virusima među slijepim miševima i njihovoj sposobnosti da zaraze ljude, poznati su još od potrage za izvorom epidemije Sarsa iz 2003. godine. Podsjećamo, novi koronavirus vrlo je sličan onom koji je pokrenuo epidemiju Sarsa.
