Kako bi izgledao život na Zemlji da nemamo Mjesec

“Najznačajnije kod lunarnog putovanja nije to što je čovjek nogom kročio na Mjesec, već to što je odatle mogao baciti pogled na Zemlju” – Norman Cousins

Što bi na Zemlji bilo drugačije bez Mjeseca? Naše najbliže svemirsko tijelo ima velik utjecaj na nas. Uz njegovu pomoć, ne samo da se oblikovala naša biološka evolucija, već je utjecao na evoluciju čitavog planeta. Nastao prije otprilike 4,5 milijarde godina, kad je naš solarni sistem bio u svojim začecima, nakon udara planetoida (vjerojatno veličine Marsa) u mladu proto-Zemlju, naš je kompanjon s nama u orbiti od pamtivijeka.

Potpuno je razumljiva i prihvatljiva postavka da bi život na Zemlji postojao i bez Mjeseca, ali stvari bi se bitno razlikovale. Neke promjene bile bi očite, druge suptilnije, ali u svakom slučaju postojalo bi mnoštvo toga što bismo mogli zamijetiti.

Ovo su samo neke od stvari koje bi na Zemlji bile drugačije bez Mjeseca:

1. Ne bi postojala eklipsa, tj. pomrčina

Sunce neprestano obasjava Zemlju praveći na svom vrhuncu sjenu koja se prostire preko milijun kilometara. Ipak, bez našeg Mjeseca udaljenog samo nekoliko stotina tisuća kilometara, ne bi bilo objekta koji bi prolazio zemljinom sjenom, stoga ne bi bilo ni lunarne pomrčine. Osim lunarne, ne bi bilo ni solarne eklipse. Mjesečeva sjena gotovo je potpuno jednaka udaljenosti Zemlje i Mjeseca; bez Mjeseca ne bi bilo sjene ni diska koji bi blokirao sunčev disk. Sljedeći veliki objekt koji može proći između Zemlje i Sunca je Venera, pa iako je takav događaj izuzetno zanimljiv, to bi bilo najbliže pomrčini što bismo mogli vidjeti kad ne bi bilo Mjeseca.

2. Naše morske mijene bile bi manje od današnjih i bile bi pod utjecajem Sunca

Iako je Sunčev dijametar 400 puta veći od Mjesečevog, Sunce je također u prosjeku i 400 puta udaljenije. To objašnjava zašto se oba tijela gibaju pod istom kutnom veličinom u odnosu na Zemlju. Međutim, Sunce je samo 27 milijuna puta masivnije od Mjeseca. Zašto “samo”? Zato što bi trebalo imati 400 na treću veću masu od Mjeseca, tj. 64 milijuna puta Mjesečeve mase, da bi imalo isti učinak na plimu i oseku na Zemlji kao što ga ima naš mali lunarni susjed. Kako sad stvari stoje, plima i oseka izazvane utjecajem Sunca imale bi samo 40% snage mjesečevih mijena. Kad se Sunce i Mjesec poravnaju, bilo kod “novog” ili za vrijeme faze “punog” Mjeseca, dolazi do tzv. “proljetne plime” koja iznosi 140% veličine prosječne plime, a kad su Sunce i Mjesec pod pravim kutem imamo pojavu tzv. “mrtvih mijena” kad su plime 60% manje od uobičajenih. Bez Mjeseca obrasci naših morskih mijena bili bi mnogo jednostavniji. Plime bi bile 40% veličine današnjih. Nije neka velika promjena, ali svakako bi bila vidljiva.

3. Noći bi bile mnogo, mnogo tamnije nego što smo navikli

Ako ste ikad proveli noć bez mjesečine u prirodi bez bilo kakvog umjetnog izvora svjetlosti, primijetili ste dvije stvari. Najprije vas ljepota noćnog neba ostavlja bez daha jer možete vidjeti na tisuće zvijezda, Mliječnu stazu, pa čak i na desetke vrlo udaljenih objekata u dubokom svemiru – i sve to golim okom. Drugo što primjećujete jest činjenica da ne vidite ni prst pred nosom. Sunce je daleko sjajnije od Mjeseca – pun Mjesec ima samo jedan 400.000-ti djelić Sunčeve ljetne svjetlosti. Pa ipak, sljedeći najsjajniji objekt na nebu, Venera, ima samo 14.000-ti dio svjetlosti punog Mjeseca. Toliko dugo dok je Mjesec na nebu imamo sasvim pristojan noćni vid. Bez njega naš vid nije tako učinkovit, kao što može posvjedočiti svatko tko je kampirao bez svjetiljke. Možemo sasvim sigurno utvrditi da bi se naš vid razvio sasvim drugačije bez Mjeseca i da bi naš doživljaj tame bio potpuno drugačiji.

4. Dan na Zemlji bio bi puno kraći – samo 6-8 sati, tj. 1100-1400 dana u godini

Naš dan koji traje 24 sata čini se kao da se iz godine u godinu nimalo ne mijenja. U stvarnosti, promjene postoje, ali one su tako male da je potrebno čitavo stoljeće da bi se uočile. Zemljina rotacija usporava u tako neznatnoj mjeri zahvaljući plimnim trenjima kojima je opskrbljuje Mjesec. Usporavanje je izuzetno malo i mjeri se u mikrosekundama na godinu. Tek za oko 4 milijuna godina više nećemo morati imati prijestupnu godinu kako bi održali naš kalendar funkcionalnim. Kad bi Sunce postojalo vječno, Zemlja bi eventualno usporila i postala “plimno zaključana” na isti način na koji je Mjesec “plimno zaključan” prema Zemlji, zbog čega uvijek vidimo samo jednu njegovu stranu. U tom slučaju bi dan, umjesto 24, trajao 47 zemaljskih sati. U stvarnosti, tako nešto ne može se dogoditi jer do tada će Sunce već odavno završiti svoj životni vijek.

5. Nagib Zemlje pri vrtnji oko svoje osi s vremenom bi strahovito varirao

Zemlja se vrti oko svoje osi pod nagibom od 23,5° u odnosu na orbitalnu ravan oko Sunca. To je točno, ali jeste li se ikada zapitali što spriječava Zemlju da se nagne i promijeni kut nagiba rotacije oko vlastite osi? Kod kompleksnijih kolebanja u gibanju, poput nutacije i precesije (kod koje dolazi do promjene u vrtnji na polovima pri čemu nebeski pol opiše kružnicu oko Sjevernoga pola ekliptike), može se dogoditi da kolebanje zahvati čitav planet. Mars je odličan primjer za to – trenutno je nagnut pod kutem od 24° u odnosu na orbitalnu ravan Sunca, ali poznata je činjenica da se kod cikličnog kolebanja gibanja oko vlastite osi kojem je Mars izložen, kut tijekom vremena mijenja od 15° do čak 35°.

Zemlja je specifična jer na nju djeluju izvanjske sile koje je stabiliziraju da bi se prevenirala određena vrsta ponašanja. A znate li tko je za to odgovoran? U pravu ste, radi se o našem Mjesecu. Upravo zahvaljujući njemu naša os stabilno je nagnuta pod kutem od 23° do, tijekom vremena, 26° i tako je već stotinama milijuna godina. Bez Mjeseca ništa ne bi moglo spriječiti katastrofalne promjene u vrtnji oko zemljine osi. Vjerojatno smo nekad bili poput Merkura bez ikakvog nagiba osi rotacije u odnosu na orbitalnu ravan Sunca i zahvaljući tome, bez ikakve izmjene godišnjih doba. Ili smo možda bili poput Urana koji ima najekstremniju izmjenu godšnjih doba.

U svakom slučaju, sljedeći put kad uzmete Mjesec zdravo za gotovo, razmislite koliko različit bi bili život i čitava povijest razvoja života na Zemlji kada ne bismo imali Mjesec.

Ivana Tekić/ znanost.com