Jesu li virusi živa bića?

Za mnoge znanstvenike, virusi uopće nisu živi. Naravno, to ovisi o tome što se podrazumijeva pod pojmom „život”.

Kad se razbolimo, često nam je svejedno nalazi li se naš imuni sustav pod napadom virusa ili bakterije. Ipak, sa stajališta biologije, to su potpuno različite stvari. Virusi čak nisu živa bića u punom smislu te riječi.

Bakterije i virusi izazivaju bolesti, vrlo su mali i mogu se razmnožavati ogromnom brzinom. Ali kad se to ostavi po strani, između njih postoje ogromne razlike.

Bakterije su jednostanični oblik života. U samo jednoj stanici postoji sve što je neophodno za život – lanci DNK i stanični organi, koji proizvode bjelančevine i opskrbljuju bakterije energijom. Bakterije imaju vlastiti metabolizam – poput nas. Razmnožavaju se diobom, piše Deutsche Welle.

U bolesti koje nastaju zbog bakterija spadaju difterija, kolera, veliki kašalj, tuberkuloza i mnoge druge. Međutim, važno je napomenuti da ima i bakterija koje rade za nas. Zapravo, mnoge od njih su nam neophodne za dobro zdravlje – tako u crijevima postoji ogroman broj bakterija koje nam pomažu kod probave ili se bore protiv drugih, štetnih bakterija. Bakterije sudjeluju u proizvodnji jogurta, a pojedine tvrtke reklamiraju bakterije– takozvane probiotike.

Virusi: strojevi za razmnožavanje

Virusi su infektivne čestice, a ne stanice. Oni se uglavnom sastoje od samo jednog lanca DNK i ljuske od proteina. Nemaju vlastite organe za dobivanje energije, proizvodnju bjelančevina ni razmnožavanje.

Uz to, virusi su daleko manji od bakterija. Jednostanični organizmi koji se označavaju kao bakterije su otprilike 0.001 milimetar u promjeru, ali virusi su još stotinu puta manji.

Za mnoge znanstvenike, virusi uopće nisu živi. Naravno, to ovisi o tome što se podrazumijeva pod pojmom “život” jer ne postoji konačna definicija.

Virusi se mogu razmnožavati samo uz pomoć drugih organizama. Oni krijumčare svoj genetski materijal u tuđe stanice, a zatim ih programiraju. Uz pomoć tog trika, stanice domaćina počinju proizvoditi isključivo čestice virusa, sve dok stanica ne pukne, i te čestice se ponovo nađu na slobodi.

Svaki pojedinačni virus se „specijalizira“ za određenu vrstu stanica. Neki od njih napadaju biljke, drugi životinje ili ljude – a neki čak i bakterije. Virusi kod ljudi mogu izazvati sidu, herpes, hepatitis, gripu, rubeolu, žuticu i druge bolesti.

Posebni lijekovi protiv virusa

Antibiotici djeluju samo protiv bakterija. Virusi ne mogu biti ubijeni, pa se protiv njih primjenjuju virostatici. Zadatak tih supstanci je sprječavanje razmnožavanje virusa, na primjer, tako što će ih spriječiti da uđu u stanice domaćina.

Unatoč tome, mnogi liječnici često propisuju antibiotike iako znaju da je u pitanju virusna infekcija. Razlog je taj što takve infekcije slabe imuni sustav, pa bakterije imaju priliku napasti tijelo sa smanjenim mogućnostima obrane. Antibiotici bi trebali spriječiti takve dodatne infekcije.

Cjepiva se mogu razviti i protiv virusa, i protiv bakterija.