Indijanci su imali napredno društvo prije 3.000 godina

Foto: X mreža

Dugo se vjerovalo da su Indijanci prije 3.000 godina bili samo lovci-sakupljači. Međutim, nova istraživanja drastično mijenjaju sliku prve američke civilizacije ukazujući na sofisticirano društvo.

Indijanci koji su živjeli na području poznatom kao Poverti Point u sjevernoj Luzijani nisu ostavili pisane zapise o svom svakodnevnom životu. Naime, ono što su ostavili za sobom pokazuje da je ovde živjelo sofisticirano društvo oko 3.700 do 3.100 godine pne.

Poverti Point je bio ceremonijalni centar i dom stotinama ili možda hiljadama ljudi, kao i trgovački centar, navedeno je u saopštenju.

Ovi rani starosjedeoci bili su visokokvalifikovani inženjeri sposobni da izgrade masivne zemljane konstrukcije – humke, za nekoliko mjeseci. Pa čak i za nekoliko nedjelja.

Najveća humka na lokalitetu (Bart Everson, Wikipedia)

Za potrebe izgradnje humki neophodna je bila dobra organizovanost i vođstvo.

Humke su izdržale zub vremena

Jedna od najznačajnihih stvari jeste da zemljane humke stoje više od 3.000 godina bez oštećenja i propadanja.

Poređenja radi, moderni mostovi, autoputevi i brane propadaju, jer se misli da su konstrukcije od zemlje komplikovanije. Ovi Indijanci su svakako bili nevjerovatni inženjeri sa veoma sofisticiranim tehničkim znanjem.

Istraživanja su objavljena u Southeastern Archaeology 2021. godine.

Poverti Point nalazi se na Uneskovoj listi svjetske baštine. Na nalazištu se nalazi 5 zemljanih humki (A-E) i polukružni ceremonijalni centar. Najveća humka, ima visinu od 22 m, i najveća je u Sjevernoj Americi.

Ceremonijalni centar Poverti Point (foto: Maximilian Dörrbecker (Chumwa))

Strukture su izgradili lovci-sakupljači prije otprilike 3.400 godina od skoro 2 miliona kubnih jardi zemlje. Zapanjujuće, ovo je učinjeno bez luksuza modernih alata, domaćih životinja ili čak kolica na točkovima.

Prema istraživačima, ovo mjesto je vjerovatno bilo važno vjersko mjesto gdje su Indijanci dolazili na hodočašće, slično Meki. Napušteno je naglo između 3.000-3.200 godine, najverovatnije zbog dokumentovanih poplava u dolini Misisipija i klimatskih promjena.

Indijanci su bili vešti u izgradnji masivnih zemljanih humki

Koristeći savremene istraživačke metode uključujući radiokarbonsko datovanje, mikroskopsku analizu tla i magnetna mjerenja tla, istraživanje pruža ubjedljive dokaze da su zemljane humke izgrađene brzo. U suštini, nema dokaza o granicama ili znacima vremenskog uticaja između različitih nivoa, do kojih bi došlo da je bilo čak i kratke pauze u izgradnji.

Ono što je još impresivnije od toga koliko su ljudi brzo izgradili zemljane konstrukcije je činjenica da su one i dalje netaknute. Zbog blizine Meksičkog zaliva, ovo područje prima ogromne količine kiše zbog čega su zemljani radovi posebno skloni eroziji. Mikroskopska analiza zemljišta pokazuje da su Indijanci mješali različite tipove tla – glinu, mulj i pijesak – u određenim količinama kako bi strukture ojačale.

Slično rimskom betonu ili nabijenoj zemlji u Kini, Indijanci su otkrili sofisticirane načine miješanja različitih vrsta materijala kako bi ih učinili praktično neuništivim.

Sve u vezi sa zemljanim strukturama u Poverti Pointu ukazuje na zajednički napor da se izgradi masivni stambeni i ceremonijalni centar koji nije imao premca u smislu razmjera i veličine, prenosi sveoarheologiji.com