Generacija Z više vjeruje AI, nego svojim šefovima kada su u pitanju savjeti oko karijere

Ilustracija

Nedavno provedeno istraživanje pokazalo je neke zanimljive rezultate oko odnosa mladih prema svojim nadređenima i tehnologiji.

 Kome ćete više vjerovati oko savjeta vezanih uz vaše karijere – vašim šefovima i menadžerima ili umjetnoj inteligenciji? Ako pitate generaciju Z, odnosno mlade rođene između sredine i kraja devedesetih pa do početka prošlog desetljeća, odgovor je prilično iznenađujuć jer oni više vjeruju tehnologiji. Tako je barem pokazalo nedavno istraživanje provedeno od strane kompanije za razvoj karijera i ljudske resurse INTOO i istraživačke tvrtke Workplace Intelligence, piše N1.

Skoro polovica njih, odnosno 47 posto kaže da bolje savjete o karijerama dobivaju od ChatGPT-a u odnosu na njihove šefove. Zanimljivo, isto je istraživanje pokazalo i kako 44 posto mladih namjerava dati otkaz na svom poslu u sljedećih pola godine.

Iako je istraživanje pokazalo kako mladi, dakle, više vjeruju tehnologiji, nego svojim nadređenima, zanimljivo je kako, kada je u pitanju korištenje umjetne inteligencije na poslu, pokazalo se kako je stariji zaposlenici, odnosno milenijalci i generacija X češće koriste u odnosu na generaciju Z. Razlog za to je, kako je objašnjeno u jednom ranijem istraživanju, što se stariji zaposlenici osjećaju prisiljenim naučiti korištenju alata baziranih na umjetnoj inteligenciji kako ne bi zaostajali za mlađim zaposlenicima i poslovnim trendovima. S druge strane, mladi koji su odrasli s internetom i mobitelom u rukama, imaju puno veća očekivanja od tehnologije i znaju da je mogu brzo promijeniti ako im alati koje koriste ne budu odgovarali.

Mira Greenland, jedna od direktorica u INTOO-u naglasila je kako zadovoljstvo zaposlenika i njihova lojalnost kompanijama u kojima rade nije vezana samo uz njihove prihode, već i uz podršku i savjete koje tvrtke pružaju svojim zaposlenicima. To često ne mora biti ništa revolucionarno, već je ponekad dovoljan i samo savjet o praćenju nekog poslovnog profila na društvenim mrežama, podcasta ili slično. na kojem će zaposlenici čuti dobre savjete vezane uz napredak njihovih karijera.

Jedan od važnih koraka da bi se to postiglo odnosi se i na edukaciju samih menadžera, uključujući i obrazovanje o njihovim komunikacijskim vještinama i odnosima sa zaposlenicima, a naglasila je i važnost povremenih sastanaka oči u oči sa zaposlenicima vezanih uz napredak njihovih karijera. Takvim odnosom prema zaposlenicima stvara se dublja povezanost s njima, a oni stječu dojam da njihovi poslodavci uistinu brinu za njih i njihove potrebe i zahtjeve.

Ako takvog odnosa između zaposlenika i poslodavaca nema, onda se zaposleni okreću tehnologiji kao jednom od izvora za savjete vezane uz posao i karijere. No ono što je bitno za naglasiti jest, iako AI može obavljati neke poslove kao i ljudi te se savjeti chatbotova ponekad više cijene, tehnologija teško može razumjeti ljudsko ponašanje i njegovu nepredvidljivost, kao i specifičnosti individualaca.

Generacija Z više vjeruje AI, nego svojim šefovima kada su u pitanju savjeti oko karijere

Nedavno provedeno istraživanje pokazalo je neke zanimljive rezultate oko odnosa mladih prema svojim nadređenima i tehnologiji.

Kome ćete više vjerovati oko savjeta vezanih uz vaše karijere – vašim šefovima i menadžerima ili umjetnoj inteligenciji? Ako pitate generaciju Z, odnosno mlade rođene između sredine i kraja devedesetih pa do početka prošlog desetljeća, odgovor je prilično iznenađujuć jer oni više vjeruju tehnologiji. Tako je barem pokazalo nedavno istraživanje provedeno od strane kompanije za razvoj karijera i ljudske resurse INTOO i istraživačke tvrtke Workplace Intelligence.

Skoro polovica njih, odnosno 47 posto kaže da bolje savjete o karijerama dobivaju od ChatGPT-a u odnosu na njihove šefove. Zanimljivo, isto je istraživanje pokazalo i kako 44 posto mladih namjerava dati otkaz na svom poslu u sljedećih pola godine.

Iako je istraživanje pokazalo kako mladi, dakle, više vjeruju tehnologiji, nego svojim nadređenima, zanimljivo je kako, kada je u pitanju korištenje umjetne inteligencije na poslu, pokazalo se kako je stariji zaposlenici, odnosno milenijalci i generacija X češće koriste u odnosu na generaciju Z. Razlog za to je, kako je objašnjeno u jednom ranijem istraživanju, što se stariji zaposlenici osjećaju prisiljenim naučiti korištenju alata baziranih na umjetnoj inteligenciji kako ne bi zaostajali za mlađim zaposlenicima i poslovnim trendovima. S druge strane, mladi koji su odrasli s internetom i mobitelom u rukama, imaju puno veća očekivanja od tehnologije i znaju da je mogu brzo promijeniti ako im alati koje koriste ne budu odgovarali.

Mira Greenland, jedna od direktorica u INTOO-u naglasila je kako zadovoljstvo zaposlenika i njihova lojalnost kompanijama u kojima rade nije vezana samo uz njihove prihode, već i uz podršku i savjete koje tvrtke pružaju svojim zaposlenicima. To često ne mora biti ništa revolucionarno, već je ponekad dovoljan i samo savjet o praćenju nekog poslovnog profila na društvenim mrežama, podcasta ili slično. na kojem će zaposlenici čuti dobre savjete vezane uz napredak njihovih karijera.

Jedan od važnih koraka da bi se to postiglo odnosi se i na edukaciju samih menadžera, uključujući i obrazovanje o njihovim komunikacijskim vještinama i odnosima sa zaposlenicima, a naglasila je i važnost povremenih sastanaka oči u oči sa zaposlenicima vezanih uz napredak njihovih karijera. Takvim odnosom prema zaposlenicima stvara se dublja povezanost s njima, a oni stječu dojam da njihovi poslodavci uistinu brinu za njih i njihove potrebe i zahtjeve.

Ako takvog odnosa između zaposlenika i poslodavaca nema, onda se zaposleni okreću tehnologiji kao jednom od izvora za savjete vezane uz posao i karijere. No ono što je bitno za naglasiti jest, iako AI može obavljati neke poslove kao i ljudi te se savjeti chatbotova ponekad više cijene, tehnologija teško može razumjeti ljudsko ponašanje i njegovu nepredvidljivost, kao i specifičnosti individualaca.