Zloupotreba direktnih sporazuma za reklamiranje
Elektro-Doboj prekršio zakon i u 2023. i u 2024. zaključivanjem više direktnih sporazuma za reklamiranje u ukupnoj vrijednosti od oko 160.000 KM, što je višestruko više od zakonom određenog limita.
Zakon je jasan – ugovorni organ može sklopiti više istovrsnih direktnih sporazuma samo ako njihova kombinovana vrijednost ne prelazi 10.000 KM bez PDV-a. Direktni sporazum jedan je od najnetransparentnijih postupaka kada je riječ o javnim nabavkama.
Ova vrsta ugovora može se sklopiti ako njegova vrijednost ne prelazi 6.000 maraka bez poreza. Ali sporno je to što, ako poredimo s drugim postupcima javnih nabavki (npr. konkurentski zahtjev ili otvoreni postupak), zainteresirana javnost nema pristup tenderskoj dokumentaciji. Dakle, nisu javno dostupne detaljne informacije o potpisanim ugovorima. Poznati su samo naziv, vrsta i vrijednost ugovora, kada je potpisan ugovor i ko je dobavljač.
Brojne analize pokazale su da se ova vrsta ugovora, iako zakonita, možda i najviše zloupotrebljava. To je posebno bilo izraženo do usvajanja izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavkama 2022. godine.
Tada su usvojene dvije važne izmjene. Prvo, direktni sporazumi se od tada moraju uvrštavati u planove javnih nabavki, što ranije nije bio slučaj. Drugo, još važnije, ukoliko je ugovorni organ proveo direktni sporazum za određenu nabavku, ima mogućnost u toku godine, ukoliko se ukaže potreba, provesti ponovno direktni sporazum za istovrsne nabavke do ukupnog iznosa 10.000 KM. Ovo ograničenje ranije nije postojalo.
U praksi to znači sljedeće – ako je ugovorni organ, primjerice, kupio računarsku opremu direktnim sporazumom za 6.000 KM, ako želi opet direktnim sporazumom kupiti računarsku opremu, vrijednost tih ugovora može iznositi maksimalno 4.000 KM.
Prije usvajanja izmjena zakona, nije bila rijetkost da ugovorni organi zaključe na desetine istovrsnih ugovora u jednoj godini, a u nekim slučajevima je bilo vrlo lako dokazati nezakonitu praksu tzv. cjepkanja nabavke.
Međutim, nakon izmjena zakona primjetno da se ovoj praksi, u velikoj mjeri, stalo u kraj.
To, ipak, ne važi za sve ugovorne organe. Jedan od njih je i Elektro-Doboj, jedno od pet elektrodistributivnih preduzeća u bh. entitetu Republika Srpska, koje posluje u okviru holdinga Elektroprivrede Republike Srpske.
I 2023. i 2024. godine ovo preduzeće je, protivno zakonu, zaključilo na desetine istovrsnih ugovora za reklamiranje, a cifra od 10.000 KM je višestruko probijena.
U 2023. godini na ovaj način potrošeno je ukupno 83.000 KM na reklamiranje, a u 2024. godini, zaključno sa 25. junom, ukupno 78.000 KM bez PDV-a. Ugovori su dodjeljivani raznim sportskim klubovima, udruženjima, organizacijama…
Na sve ovo treba dodati i dva direktna sporazuma zaključena s firmom Džungla d.o.o, vrijedna tačno po 5.940 KM bez PDV-a, zaključena 2023. i 2024. godine, a koji su naslovljeni sa “nabavka usluga oglašavanja”.
Dakle, riječ je o klasičnom primjeru kršenja Zakona o javnim nabavkama kroz zloupotrebu direktnih sporazuma. A zakon se prekršio i time što se nabavka usluge reklamiranja, putem direktnih sporazuma, uopće ne nalazi u Planu javnih nabavki.
Recimo i to da tri elektroprivrede u BiH i njihova zavisna preduzeća nemaju konkurenciju na tržištu, pa se s pravom nameće pitanje zašto je jednom preduzeću poput Elektro-Doboja uopće potrebno reklamiranje.
