Evropska komisija ima zapadni Balkan u fokusu svojih politika kada se radi o diverzifikaciji izvora energije, oslobađanju od zavisnosti od ruskih energenata i otvaranju ka drugim izvorima energije, rekla je Kjara Trovati iz Generalnog direktorata za energetiku Evropske komisije.
Ona je na pitanje "Nezavisnih novina" tokom foruma makroregionalne Strategije za dunavski region, koji se održava pod ukrajinsko-slovačkim predsjedavanjem u slovačkim Košicama, koja je strategija Evropske komisije kada je u pitanju naš region, odgovorila da će zbog izazovne energetske situacije u Evropi zapadni Balkan biti u sve većem fokusu.
"Imamo strategije koje su posvećene svim ovim zemljama i to je posao koji još traje. Zapadni Balkan je u svim našim planovima i to će biti sve više i više u budućnosti", rekla je ona.
Barbala Tot, energetska ekspertica s Korvinus univerziteta u Budimpešti, na pitanje "Nezavisnih novina" kako gleda na pogodnosti koje Ruska Federacija nudi našem regionu kad se radi o snabdijevanju gasom i drugim energentima rekla je da bi BiH savjetovala da radi na što većoj diverzifikaciji i da energiju dobavlja iz različitih izvora.
"Ruska strategija će uvijek biti da ponudi pogodnosti onim zemljama koje su voljne da budu dio njihovih energetskih planova. Da sam na mjestu Bosne i Hercegovine ja njihove planove ne bih prihvatila. Ako uzmete iskustva drugih tranzitnih zemalja za rusku energetiku, ona i nisu baš najbolja", smatra ona.
Podsjeća da na zapadnom Balkanu već postoji izgrađena značajna infrastruktura.
"Dio je izgradila Rusija i to je balkanski pravac. Dio infrastrukture izgradilesu druge zemlje, kao na primjer infrastruktura koja ide od Turske i Albanije ka Italiji. Na Balkanu postoji mnogo nove infrastrukture koja se gradi i ona je planirana da primi druge izvore gasa. Takođe, poznato je da su mnoge zemlje na zapadnom Balkanu u ugovornim obavezama s Rusijom. Znači, ti kapaciteti su rezervisani, tako da ako dođe do neispunjavanja obaveza, ja bih vam savjetovala da izađete iz tih ugovora i počnete da koristite druge kapacitete", naglasila je ona.
Trovatijeva je tokom obraćanja forumu govorila o planovima Evropske komisije kada je u pitanju energetska politika za cijeli EU blok, kao i za članove Energetske zajednice.
Prema njenim riječima, planovi Rusije da uskrati izvore energenata zemljama EU i sankcija koje je EU uvela Rusiji zbog rata u Ukrajini ubrzali su planove EU ka energetskoj tranziciji i ispunjavanju ciljeva iz Novog zelenog dogovora. Naglasila je da je karakteristika većine zemalja u dunavskom regionu intenzivno korištenje fosilnih energenata, što iziskuje dodatne napore ka bržoj tranziciji obnovljivim izvorima energije. Istakla je četiri oblasti u kojima ove zemlje mogu da ostvare ciljeve iz energetske tranzicije. Prva se odnosi na izgradnju solarnih kapaciteta, vjetroparkova i drugih obnovljivih energetskih objekata. Druga oblast se odnosi na postepenu tranziciju od termocentrala ka čistijim izvorima, dok se treća odnosi na energetsku efikasnost, instaliranje toplotnih pumpi i slične aktivnosti. U četvrtoj oblasti, kako je naglasila, radi se o izgradnji transportnih kapaciteta za prenos energije kao i stvaranje investicionih okvira za finansiranje novih objekata.
Jaroslav Demečenkov, zamjenik ukrajinskog ministra za energetiku, je u ime ukrajinskog obraćanja forumu rekao da je solidarnost sada ključna u održavanju energetskog sistema Ukrajine, kojoj je potrebna velika količina opreme. On je rekao da je EU dosad isporučila oko 700 tona opreme, poput transformatora i drugih instalacija kojima se zamjenjuju kapaciteti koje je Vojska Rusije uništila raketnim udarima po ukrajinskim energetskim objektima, ali da je sada potrebno mnogo više opreme jer je, kako je istakao, uništeno ili značajno oštećeno oko 30 odsto energetskih objekata širom Ukrajine.
Naglasio je kako će predstojeća zima biti teška i da će se napadi na ukrajinsku infrastrukturu nastaviti.
