Foto: Printscreen
Eskalacija političke krize u Bosni i Hercegovini nije ni prva, ni posljednja i dio je politike eskalacije, dizanja tenzija i prijetnji koja traje posljednjih 15 godina, kazao je za “Avaz” doktor politologije Vedran Džihić, viši istraživač u vodećem austrijskom Institutu za međunarodnu politiku, predavač na Univerzitetu u Beču i direktor Centra za napredne studije CAS Univerziteta u Rijeci.
Dodaje da stalna produkcija kriza djeluje poput anestezije, pa bh. javnost, ali i međunarodna zajednica ono što se dešava ne shvataju ozbiljno.
- Sasvim je jasno da je strategija Milorada Dodika vještačko dizanje tenzija, a onda traženje izlaza, za spuštanje tenzija se traže neki ustupci i tako se pokušava nešto ušićariti. Sada je očigledno da RS, prije svega zbog lošeg upravljanja RS od Milorada Dodika, prijeti ekonomski i socijalni bankrot. Ono što dolazi na naplatu neko mora platiti. Međutim, situaciju nikada ne treba potcijeniti - kaže dr. Džihić.
Propuštena prilika
Međunarodna zajednica propustila je priliku da adekvatno reagira na stalno prelaženje crvenih linija, a politika “pripitomljavanja” lidera na Balkanu doživljava krah, smatra Džihić, pa se zbog toga Dodik osjeća snažnijim nego što jeste.
- Ne znam koliko je on racionalan, ali svaki racionalan političar bi morao da zna da secesija ili pokušaj otcjepljenja od BiH ne bi bio prihvaćen. Ni od SAD, što je Američka ambasada jasno rekla, ni od NATO-a, koji u ovom momentu ima interes da spriječi ruski utjecaj i svaku vrstu nestabilnosti na zapadnom Balkanu. Zapad ima strateški interes na zapadnom Balkanu i ne želi dozvoliti Rusiji ili Kini da se u srcu Evrope „udomaće” i zauzmu važnu poziciju - ističe Džihić.
Uvjeren je da će Dodik, ali i predsjednik susjedne Srbije Aleksandar Vučić dobiti jasne poruke gdje su crvene linije, ali da to za BiH neće značiti mnogo.
- Zapad je spreman zaustaviti apsolutnu eskalaciju, uvjeren sam u to, ali ne i da se suštinski uhvati ukoštac s političkim, nacionalističkim, koruptivnim strukturama, da promijeni matricu funkcioniranja BiH. To onda znači da će se Dodik privremeno smiriti, za to dobiti neku malu koncesiju, pa opet za tri mjeseca dići ujdurmu i praviti isto. Nijedan suštinski problem u BiH se na taj način ne rješava i zbog toga najviše ispaštaju građani BiH. Kad vide igru koja se ponavlja po stoti put oni se odlučuju da rezigniraju, da nestanu u moru apatije ili da napuste BiH - naglašava Džihić.
U scenariju, koji vidimo i ovih dana, nekada su učestvovali Dodik i Bakir Izetbegović, podsjeća naš sagovornik, pa su prijetnje i odgovori na njih obojici donosili poene i obojici je bilo dobro. Nakon što je SDA otišla na margine, a u novoj konstelaciji političkih snaga, u kojoj se još ne zna je li nova većina funkcionalna ili ne, priča postaje kompliciranija.
Jači odgovor
- Došlo je do fragmentiranja te probosanske frakcije do te mjere da neki konzistentan odgovor na ovo još nedostaje. Osmorka se još nije odlučila kako da se postavi prema svom koalicionom partnerom Dodiku u državnoj vlasti, da li da budu pragmatični ili strpljivi, da li da sačekaju da ga prođe. U situaciji da Dodik ode korak dalje očekujem jedinstven i jači odgovor probosanskih snaga - dodaje Džihić.
U našem posljednjem razgovoru profesor Džihić ustvrdio je da u BiH vladaju najgori među nama, a sada dodaje - i najbeskrupulozniji.
- Kvalitetni ljudi, zbog kompeticije s lošima i standarda koje loši uspostavljaju, napuštaju političku arenu i traže se negdje drugdje. Poslije procesa koji traje već 25 godina, tog pustošenja političke scene, imamo vladavinu najlošijih i najbeskrupuloznijih. Oni apsolutiraju svoj lični interes i uzdižu ga iznad narodnog i svakog drugog interesa – kaže dr. Vedran Džihić.
Budućnost Evrope
Od rezultata rata u Ukrajini, ističe, umnogome će ovisiti i budućnost Evrope, a posebno zapadnog Balkana i BiH.
- Zapad mora dobiti taj rat, Ukrajina mora pobijediti Rusiju, jer to je pretpostavka da se čitav Zapad rekalibrira u odnosu sa svojim susjedstvom, da ponudi konkretnu, jasnu i snažnu strategiju integracija te regije i da ima potencijal i snagu da stoji iza svojih interesa - kroz NATO savez ili vrijednosne prirode - kroz demokratiju, ljudska prava. Sad je sve nesigurno, jer ne znamo kakav će biti ishod rata u Ukrajini, hoće li se desiti neko veliko geopolitičko preslaganje na Istoku. Ako ishod bude povoljan, pa Ukrajina u jednom momentu postane članica EU i NATO-a, onda mislim da će Zapad imati veliki interes da i ovu malu “rupu” na geografskoj karti, zvanu zapadni Balkan, jače prigrli i finalno integrira. To je jedina pozitivna opcija - zaključuje Džihić.
