U RS-u se dugo već čeka sa zakonom o porijeklu imovine. Brojni sukobi vlasti i opozicije, te optužbe za kriminal i korupciju uslovili su da, pod pritiskom javnosti i nakon nekoliko pokušaja, bude usvojeno zakonsko rješenje koje bi tretiralo način kako su pojedinci dolazili do bogatstva.
Zakon je usvojen prošle godine, a napokon bi u narednih 20-ak dana trebao ući u primjenu.
Predlagali su ga i vlast i opozicija. Prije toga, zakon su godinama obećavali, u sklopu priča o borbi protiv korupcije u javnom sektoru. Naravno, finalni izgled zakona o porijeklu imovine, koji je i usvojen u RS-u u izbornoj godini, bio je po prijedlogu SNSD-a.
„To ne treba da bude hajka na vještice. To je glupost. Dakle, imate i tačno se zna šta radi Poreska uprava, a šta rade drugi organi. Oni će utvrditi šta nije u skladu sa zakonom. A ne da to bude hajka na vještice. Mi smo organizovano društvo“, poručio je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.
Jednu godinu nakon usvajanja, napokon počinje primjena. Iz opozicije, koja je 2021. uputila svoj prijedlog, kažu da vlast ne želi da se bavi borbom protiv korupcije. Dodaju i da usvojeno zakonsko rješenje donekle pobija zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine, za koji kažu da se nikako ne primjenjuje.
„Ovaj zakon koji utvrđuje imovinu i dodatno je oporezuje na iznos od 75 posto - on jednim dijelom šalje poruku da se ta imovina, odnosno te korupcionaške afere dodatno stimunlišu jer na tu imovinu nije dodatno uračunato oduzimanje imovine, već je uračunato oporezivanje te imovine na račun RS-a“, tvrdi Vukota Govedarica, šef Kluba SDS-a u entitetskom parlamentu.
Nebojša Vukanović iz Liste za pravdu i red upozorava: „Država se raspada od kriminala. Svaki dan se ukrade 10-ak miliona maraka od javnih preduzeća do Vlade i Vijeća ministara. Da li je ikome išta oduzeto? Ništa. To vam najbolje govori koliko taj zakon funkcioniše“.
I iz nevladinog sektora stiže bojazan da bi se zakon o utvrđivanju porijekla imovine mogao selektivno primjenjivati kao vrsta obračuna sa neistomišljenicima.
„Ovo zakonsko rješenje ne utvrđuje jasno grupe nad kojima će se vršiti provjera nego je ostavljeno na diskreciono pravo Poreskoj upravi ili nekom drugom organu koji će to raditi ili da se utvrdi nekim pravilnicima ili podzakonskim aktima. To je preveliko diskreciono rješene koje bi se moglo koristiti prema neistomišljenicima ili političkim protivnicima“, navodi Damjan Ožegović, viši istraživač u Transparency Internationalu.
Ožegović dodaje da, prema dosadašnjim najavama, ima dovoljno osnova za pokretanje ocjene ustavnosti, s obzirom na to da je poreska osnovica od 75 posto, što, kako kaže, zadire u neke osnovne slobode. Zakon treba da stupi na snagu početkom marta i predviđa osnivanje posebnih sektora koji bi trebali da rade na ovim predmetima.
Izvor: federalna.ba
