Ilustracija, foto: Shutterstock
U posljednjih nekoliko mjeseci u Bosni i Hercegovini evidentirani su primjeri divljih životinja koji silaze u naseljena područja. Na lisice, jazavce, pa i šakale se na neki način i naviklo, ali sve češći silazak medvjeda u gradska područja izaziva paniku. Životinje nisu krive. Problem je kompleksan, a najveći krivac je čovjek, kaže struka.
Lovci, veterinari, biolozi saglasni su da je čovjek glavni krivac što životinje iz svog prirodnog staništa kreću ka urbanim sredinama. Pojava vozila za sve terene poznatijeg kao kvad u mnogome je doprinijela tome.
"Ti kvadovi odlaze na terene gdje inače vozila ne mogu proći i gdje nema uznemiravanja divljači. Oni po tim lošim putevima mogu proći i to im je atrakcija, ali onda ulaze u dijelove staništa gdje divljač obitava i uznemiravaju je“, ističe Seid Čorbić, predsjednik Stručnog saveza za lovstvo Tuzlanskog kantona.
"Izgradnja gradova, zgrada koje sve više zalaze u prirodu utječu na to da se smanjuje prirodno stanište divljih životinja“, dodaje Avdul Adrović, profesor na PMF-u Univerziteta u Tuzli.
Struka je stava i da velike količine hrane koju se baca i odlaže na prigradskim deponijama privlače životinje u potrezi za hranom. Lisice, jazavci, pa i medvjedi često se mogu vidjeti na ovim lokacijama.
"Dolazak tih divljih životnja s jedne strane je dobar, jer da ih nije onda bi se žohari, sitni sisari, miševi, štakori nekontrolisano razmnožavali i bilo bi ih jako puno. Ovako, između ostalog, regulišu i njihovu brojnost“, objašnjava Adrović.
"Na našem području šakal nije autohtona vrsta, međutim, pojavio se i ima ga dosta. Veliki je predator, vrlo je sposoban kad je u pitanju pronalaženje druge divljači“, ističe Čorbić.
Opasnost koju donose divlje životinje su i zaraze. Mnoge od njih su kliconoše ili imaju parazite koji se mogu prenijeti na domaće životinje i dalje na čovjeka.
"To su uglavnom parazitarne bolesti koje se mogu prenijeti. Najveći problem u ovom slučaju jeste ugriz, pogotovo ako je neka krupna divljač. To može završiti i fatalno“, naglašava Ernes Karić, doktor veterinarskih nauka u JP Gradska veterinarska stanica Tuzla.
Bosna i Hercegovina je jedna od zemalja u Evropi koja ima najmanje procentualno zaštićenih područja, ali bez obzira na to treba nastojati da budućim generacijama ostavimo nenarušen ekosistem a svi zajedno budemo u službi prirode i životinja.
federalna.ba
