Dok se ne stišavaju reakcije na ovaj slučaj, postavlja se pitanje kako zakoni u Bosni i Hercegovini regulišu ovakve slučajeve? U jednom entitetu presuđeni pedofili mogu raditi s djecom, a u drugom su zakonski spriječeni.
Zakon o registru pedofila u Republici Srpskoj usvojen je 2018. godine. U Federaciji Bosne i Hercegovine još nije, iako je 2019. godine upućen u parlamentarnu proceduru. Čeka se na ocjenu zakona Federalne vlade. U Udruženju „Zemlja djece u BiH“ pozivaju federalne političare da podnesu ostavke ukoliko u narednih mjesec dana ne usvoje zakon.
U Republici Srpskoj postoji registar pedofila, ali su podaci tajni. Osim za ustanove koje rade s djecom. Njihova zakonska obaveza je da pri zapošljavanju provjere ima li ih u registru MUP-a. Prošle godine ih je bilo 196. Ombudsman za djecu Republike Srpske ističe da je pedofilima u registru zabranjeno da se posjećuju mjesta gdje djeca borave - igraonice, igrališta, školska dvorišta, vrtiće, školske priredbe i dječije manifestacije.
"Svi koji su osuđeni po bilo kojem zakonu i bilo kad naći će se u tom registru, što je jako bitno ako se uzme u obzir činjenica da je više od 90 odsto lica recidivista povratnika, a to znači da su takva djela učinili više puta. Podaci koji se upišu, lica koja budu u registru ostaju u njemu trajno - ne brišu se“, ističe ombudsman za djecu Republike Srpske Gordana Rajić.
Najnoviji slučaj vraćanja nastavnika, koji je proglašen krivim zbog pedofilije, u školu Grbavica u Sarajevu, alarm je nadležnima da se
ubrza donošenje zakona o registru pedofila i u Federaciji BiH, što će biti veliki iskorak u zaštiti djece od seksualnog zlostavljanja.
„Prilikom zapošljavanja u radni odnos institucija poslodavca tamo gdje se tiče kontakta sa djecom moći će zatražiti od nadležnih za vođenje registra podatke o datom licu ima li te osobe ili nema“, kaže poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Kanela Zuko.
„Svi nivoi vlasti treba da učestvuju u ovom da se vodi evidencija o pedofilima i svim tome što se dešava i što pravi primarno problem našoj djeci odnosno sigurnosti naše djece", ističe Elma Dizdarević iz Vijeća roditelja Kantona Sarajevo.
Psiholozi upozoravaju da su djeca izložena opasnosti, ne samo na javnim mjestima, nego i na društvenim mrežama. Zbog toga djeca ne treba
nikome da šalju lične podatke i fotografije. Bitno je, kažu, da roditelji razgovaraju s djecom o tome i da stvore odnos povjerenja da bi im prijavili svaku vrstu uznemiravanja.
„Psihopate kao u filmovima, najmanje u njih sumnjamo, spremni su kamuflirati određene osobine. Uobičajeni su pristupi djeci ljubaznošću, ponudama, slatkišima, darovima, pokazuju slike, crteže“, pojašnjava psiholog Aleksandar Milić.
Naši sagovornici ističu da je zakon o registru pedofila mnogo ranije trebao biti donesen u oba entiteta i da su mnogi zakazali u tom lancu
odgovornosti. Apeluju na roditelje da obrate pažnju na promjenu ponašanja kod djece i da prijave policiji svaki slučaj uznemiravanja i zlostavljanja.
