U BiH i dalje draži JUS od EU standarda
Foto: Nezavisne
BiH još nije uskladila svoje zakone i procedure u skladu s pravilima EU u većini oblasti, a poseban problem predstavlja činjenica da još nije primijenjen čitav niz odredaba iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji je BiH potpisala još u junu 2008. godine.
Kako je navedeno u prošlogodišnjem izvještaju o napretku BiH, od zemlje se očekuje da u 2024. godini proširi primjenu evropskih standarda s obzirom na to da, kako je upozoreno, u BiH se i dalje u značajnoj mjeri primjenjuje jugoslovenski univerzalni standard (JUS), koji datira još iz vremena SFRJ.
"BiH treba da uspostavi listu tehničkih regulativa i počne da ukida zakone na snazi širom zemlje koji su u sukobu s EU zakonima, uključujući JUS koji je u nesuglasju s EU standardima", navedeno je.
U proteklih 11 godina, kako su naglasili, nije bilo nikakvog usaglašavanja na novom globalnom pristupu EU u vezi sa standardizacijom proizvoda. BiH je usvojila EU legislativu s ciljem usaglašavanja sa standardima za niskonaponske uređaje, mašine, elektromagnetske komponente, liftove, opremu za ličnu zaštitu, manuelne mjerne instrumente i opremu za pritisak, ali u međuvremenu su usvojeni novi EU standardi.
Naime, kako je naglašeno, problem predstavlja činjenica da su neki EU standardi između 2014. i 2019. unaprijeđeni, što znači, kako kažu, da je u proteklom periodu usklađenost BiH s EU standardima u apsolutnim odnosima opala.
Ni zakonodavni i institucionalni okvir za proizvodnju, distribuciju i marketing industrijskih proizvoda još nije uspostavljen.
"BiH nije preduzela nikakve korake da ispoštuje obaveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju niti da ukine sukobljene propise na svim nivoima vlasti", naglašeno je.
"Štaviše, čak i zakonodavstvo koje je osmišljeno da se uskladi sa pravnom stečevinom EU ne primjenjuje se u cijeloj zemlji, pošto je zakonodavni okvir fragmentiran, a entitet Republika Srpska svoje zakonodavstvo provodi zasebno", dodaju.
Takođe, BiH se nije uskladila ni s oblasti jačanja unutrašnjeg tržišta, a ne postoji ni jasni pregled usklađenosti sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju.
"Priprema za pridruživanje unutrašnjem tržištu EU znači da ne mogu postojati odvojena tržišta unutar jedne zemlje", naglasili su oni.
Iako, kako kažu, postoje pravne osnove i administrativne strukture za osiguranje tehničkih propisa, standarda, ocjenjivanja usklađenosti, akreditacije, mjeriteljstva i nadzora nad tržištem, oni nisu usklađeni sa pravnom stečevinom EU i ostaju neujednačeni i fragmentirani.
"Relevantne institucije postoje i na državnom i na entitetskom nivou, ali koordinacija između njih i dalje je slaba. Još ne postoji državna strategija za kvalitetnu infrastrukturu, koja je neophodna da bi BiH imala koherentnu primjenu u cijeloj zemlji", istakli su.
Nadalje, kako dodaju, od 2013. godine nije postignut napredak u usklađivanju zakonodavstva sa pravnom stečevinom EU o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničenju hemikalija, klasifikaciji, označavanju i pakovanju, ili jačanju administrativnih kapaciteta u ovoj oblasti.
"BiH nije usklađena sa pravnom stečevinom EU o emisijama izduvnih gasova motornih vozila, vozila na dva ili tri točka, traktora - poljoprivrednih i šumarskih, ili mašina", rekli su.
