Tržište rada "Otvorenog Balkana" - od danas možete kreirati identifikacioni broj

Foto: Michael Daniels/Unsplash

Građani Srbije od danas mogu kreirati svoj identifikacioni broj preko eUprave čime stiču mogućnost pristupu tržištu "Otvorenog Balkana"

Ovo je i je prvi korak za uključenje u otvoreno tržište rada na kojem su uz Srbiju i Sjeverna Makedonija i Albanija, sa ukupno 11 miliona radnika.

Nakon toga pristupa se portalu eUprave zemlje u kojoj se traži posao ili je već uspostavljen kontakt sa poslodavcem, piše RTS.

Srpskom tržištu, nedostaju zanatski, kvalifikovani radnici ili IT stričnjaci, dok s druge strane ekonomista i pravnika imamo više nego dovoljno, pa bi građani Sjeverene Makedonije ili Albanije kod nas mogli najpre pronaći posao u tim sektorima.

Miloš Turinski iz "Infostuda navodi da je cijena minimalca u Srbiji najveća, u odnosu na ove zemlje.

"Mi imamo oko 400 evra, Makedonci i Albanci oko 350, svi ti ljudi ako imaju motivaciju da se prebace, potrebne su im veće plate tako da treba vidjeti kakvi će im se uslovi ponuditi i kako će se kretati to stanovništvo", kazao je Turinski.

Cijeli Balkan je suočen sa odlivom radne snage, pa tako i Albanija. Trbuhom za kruhom, ljudi odlaze , prije svega, u zemlje Zapadne Evrope.

Zvaničnici Albanije očekuju da im otvoreno, veće tržište donese više talentovanih profesionalaca, jer bi kako smatraju na taj način poboljšali kvalitet sopstvenih proizvoda i usluga.

"U Albaniji su ove nestašice u građevinskom i turističkom sektoru. Postoje i preduzeća koja žele da imaju veći nivo kreativnosti. Postoji izuzetno velika potražnja za programerima i to je razlog zašto vlada ulaže velika sredstva u digitalno obrazovanje u zemlji, počevši od škola, do kurseva za profesionalce. Prije svega, potrebni su nam kvalifikovani radnici", kaže Endrit Izeraj, zamjenik ministra ekonomije, kulture i inovacija Albanije.

Poznavaoci kažu da će se manje administrativnih barijera osjetiti i kod sezonskih poslova, a mogao bi da se smanji i broj deficitarnih zanimanja.

Siniša Mali, ministar finansija u tehničkom mandatu Vlade Srbije kaže da, "imajući u vidu visinu plata, stepen razvijenosti i visinu BDP-a, Srbija neskromno očekuje da će najveći broj ljudi upravo svoje rješenje i želju da radi naći u Srbiji".

U Svjetskoj banci smatraju da narednih godina planirana javna ulaganja ne bi trebalo značajno da utiču na tržište rada.

"U slučaju Srbije ovo što Vlada primenjuje to nije fiskalni stimulans u slabu ekonomiju već redovni programi javnih ulaganja, kako bi se gradila infrastrukutra, energetski potencijali, kako bi se povezala unutrašnje trežište i spoljašna tržišta i to nema veze s tim da li je nezaposlenost visoka ili niska, stopa nezaposlenosti je oko 9 odsto tako da još ima ljudi koji će tražiti posao", pojašnjava Ivailo Izvorski, glavni ekonomista Svjetske banke za Evropu i Centralnu Aziju.

Radnici koji se odluče da posao potraže u Albaniji ili Sjevernoj Makedoniji imaće iste uslove kao državljani tih zemalja.

Dozvola koja se inicijalno dobija na dvije godine može da se produži, a uz nju i odobrenje za boravak u zemlji.