Vlada skandinavske zemlja je građanima ostavila mnogo slobode, uzdajući se u njihovu odgovornost; neki naučnici kritiziraju ovakav pristup.
Ulice Stockholma su tihe, ali nisu puste, ljudi su i dalje na terasama kafića u centru grada, a trgovci prodaju cvijeće.
Mladi sjede u parkovima, neki se pri susretu još rukuju i grle.
Nakon duge i mračne skandinavske zime, ni pandemija korona virusa nije zadržala Šveđane u domovima, iako građani u mnogim dijelovima svijeta ne izlaze iz kuća i, po pravilu, ne mogu naći otvorene restorane ili trgovine ni u doba dana kada im je kretanje dopušteno.
Švedska Vlada nije uvela stroge zabrane ili kazne kao druge zemlje, jer vjeruje da će građani biti odgovorni i disciplinirani i poštovati preporuke o distanciranju od drugih, ili ostati kod kuće ako im nije dobro, piše Hina.
Švedske vlasti su savjetovale građanima da primjenjuju socijalno distanciranje, odnosno izbjegavaju tjelesni kontakt s ljudima i da rade od kuće ako je moguće.
Starije od 70 godina pozvale su na samoizolaciju, iz opreza, u njihovim domovima.
U poređenju s drugim državama, koje su mahom uvele restriktivne mjere u borbi protiv pandemije, Švedska je izuzetak, jer je građanima ostavila dosta slobode, uzdajući se u njihovu odgovornost.
U Švedskoj je zabranjeno okupljanje pred šankom u barovima, ali dopušteno je sjedenje za stolovima kafića i restorana.
Srednje škole i fakulteti su zatvoreni, ali predškolske ustanove i osnovne škole rade kao i do sad.
Nekada glavni švedski epidemiolog Johan Giesecke, sada savjetnik Švedske zdravstvene agencije, rekao je da je "Švedska, u najmanju ruku, izuzetak na evopskoj sceni" i dodao da "misli da je to dobro".
Naveo je da su druge evropske države "napravile političke poteze", umjesto naučnih.
Koliko bi švedska strategija mogla trajati, za sada se ne zna.
Premijer Stefen Lofven upozorio je u petak da predstoje "mnoge teške sedmice i mjeseci" i da će od tog dana biti zabranjena okupljanja više od 50 ljudi, umjesto 500, kao do tada.
Vlada je upozorila da bi time mogla biti pogođena vjenčanja, sahrane i uskrsna slavlja.
S druge strane, Njemačka i Velika Britanija zabranile su okupljanja više od dvije osobe, s izuzetkom onih koji žive zajedno.
Italija i Francuska su postepeno uvodile sve oštrija ograničenja javnih aktivnosti, da bi na kraju propisale kazne, jer je, prema ocjeni vlasti, previše ljudi ignoriralo preporuke o fizičkom distanciranju od drugih ljudi.
Neki naučnici ipak kritiziraju pristup Švedske zdravstvene agencije kao neodgovoran.
U otvorenom pismu Vladi, oko 2.000 naučnika zatražilo je veću transparentnost i bolje obrazloženje strategije za sprečavanje širenja zaraze.
Profesor medicine Sten Linnarsson navodi da su naučnici zabrinuti, jer nema naučnih dokaza u prilog prihvaćene politike.
"To je kao da znate da vam kuća gori, ali odlučite da ćete je gasiti kasnije. To nema nikakvog smisla. A opasnost je, naravno, da izgori cijela kuća", smatra taj profesor sa Instituta Karolinska.
Međutim, glavni švedski epidemiolog Anders Tegnell tvrdi da je Vladina politika kakva je sada provediva i efikasnija u zaštiti javnog zdravlja nego što bi bile drastične mjere, poput zatvaranja škola na četiri-pet mjeseci.
U Švedskoj, s oko 10 miliona stanovnika, zaraza korona virusom potvrđena je do nedjelje navečer kod 3.700 osoba, od kojih je umrlo 110.
Učiteljica u penziji Susanna Moberg (63) navodi da ima povjerenja u Vladu i da vjeruje da švedsko iskustvo s korona virusom neće biti tako teško kao italijansko.
"Nisam jako zabrinuta. Još nemam 70 godina. Moja djeca nisu bolesna i u nedjelju ćemo ići u restoran. Ne možemo biti kod kuće po cijeli dan", dodala je Moberg.
Agencije
