Šta uspon krajnje desnice znači za Evropsku uniju?

Foto: Agencije

Krajnja desnica će, pokazuju istraživanja javnog mnijenja, ostvariti značajan uspjeh na izborima za Evropski parlament pa će nekadašnjim strankama s margine narasti utjecaj u Evropskoj uniji, piše u analizi agencija dpa.

No koliki bi mogao biti taj pomak udesno i koliko će on “potresti” Evropsku uniju?

Oštro skretanje udesno
Već mjesecima politički analitičari prognoziraju da će na evropskim izborima stranke lijevog centra i zeleni izgubiti mjesta nauštrb desnog centra i krajnje desnice.

Vijeće za vanjske poslove još je na početku godine predvidjelo da će doći do “oštrog skretanja udesno” te da bi antievropske stranke mogle dobiti izbore u čak devet zemalja, među kojima u Belgiji, Italiji i Francuskoj.

To bi donekle moglo ugroziti većinu koju drže tri “srednjostrujaške” grupacije – Europska pučka stranka (EPP) desnog centra, socijaldemokrati lijevog centra (S&D) i liberalno-centristička Obnovimo Europu (Renew Europe).

Krajnje desni Identitet i demokracija (ID) i manje radikalni, ali euroskeptični Evropski konzervativci i reformisti (ECR) dvije su glavne grupacije koje će vjerojatno najviše profitirati na izborima.

Podaci anketa s kraja svibnja pokazuju da bi ID mogao dobiti 68 mjesta, a ECR 75.

Time bi one s postojećih 118 mandata u Evropskom parlamentu skočile na 143. Kompletni Evropski parlament broji 720 mjesta.

EPP, S&D i Renew trebale bi u novom sazivu imati 404 mjesta, što je tanja većina od sadašnjih 417 mandata, ali, nadaju se, još uvijek dovoljno da sačuvaju većinu koju imaju od izbora 2019.

Ako se projekcije pokažu točnima, parlament će ipak imati utjecajniji nacionalistički blok što će zasigurno izmijeniti i rasprave o ključnim pitanjima s kojima se Europa suočava.

Šta je dovelo do uspona krajnje desnice?
Djelovanje na polju klimatskih promjena, rast migracija i odgovor na njih, ekonomska neizvjesnost i bijes protiv establišmenta među mnogobrojnim su razlozima kojima analitičari obrazlažu uspon krajnje desnice.

Sve navedeno, ojačano ruskim dezinformacijskim kampanjama, stvorilo je moćnu mješavinu koja je uzdigla ekstremne desničare.

Potpredsjednica Evropske komisije Vera Jourová, kako je citira Financial Times, požalila se da se Evropa bori protiv “lavine dezinformacija” iz Rusije.

Istrage širom EU-a otkrivaju dokaze o tome. Belgijski premijer Alexander De Croo u ožujku je rekao da su obavještajne službe njegove zemlje otkrile ruske mreže u “nekoliko europskih zemalja” čiji je cilj utjecati na europske izbore.

Stranke radikalne desnice istovremeno tvrde da institucije EU-a dominiraju svakodnevnim životom javnosti, a nemoćne su im istovremeno pomoći.

Kako će krajnja desnica utjecati na evropske politike?
Utjecaj radikala iz desnog spektra vjerojatno će spriječiti uspješnu suradnju EU-a na sveobuhvatnim politikama kao što su klima i migracije, u skladu s njihovim ciljem jačanja suverenih uloga zemalja.

Moguće je stoga da ambiciozne europske politike koje traže visoku razinu suradnje među državama članicama ne ugledaju svjetlo dana u mandatu sljedeće Europske komisije.

Primjer takvih vrsta dogovorenih politika Komisije na odlasku su Zeleni plan ili Europski pakt o migracijama i azilu.

Nesigurna budućnost za Ursulu von der Leyen
Pomak udesno mogao bi utjecati i na izbor sljedećeg predsjednika Evropske komisije, vjerojatno najmoćnije uloge u EU.

Njemačka konzervativka Ursula von der Leyen iz EPP-a želi drugi mandat, ali pronalazak parlamentarne većine koja bi joj dala potporu mogao bi se pokazati iznimno teškim jer političke skupine prilagođavaju svoje poteze sve većoj potpori birača ekstremnoj desnici.

N1