U prvih 11 mjeseci ove godine u Bosnu i Hercegovinu je najviše uvezeno proizvoda iz Hrvatske, dok ih je najviše izvezeno u Njemačku, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.
Kako se navodi u ovim podacima, u prvih 11 mjeseci ove godine iz Bosne i Hercegovine je izvezeno proizvoda u vrijednosti nešto više od 17 milijardi KM. U istom periodu je u BiH uvezeno svih vrsta robe i proizvoda u iznosu od 29,1 milijardu KM, što znači da je uvoz veći od izvoza za 12 milijardi KM.
Ove godine je ubjedljivo najviše u BiH došlo mineralnih goriva i ulja te proizvoda njihove destilacije, kao i bitumenskih materija i mineralnih voskova za iznos od 5,2 milijarde KM.
"Za 11 mjeseci ove godine nakon goriva najviše je uvezeno aluminijuma i proizvoda od aluminijuma za iznos od 2,1 milijardu KM. Slijedi uvoz nuklearnih reaktora, kotlova, mašina, te aparata, mehaničkih uređaja i njihovih dijelova za nešto više od dvije milijarde KM", stoji u podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
U ovom periodu je najviše robe došlo iz Hrvatske, za oko pet milijardi KM. Slijedi Srbija sa 3,8 milijardi, Njemačka 3,1, Slovenija 2,1, Italija 2,1, Kina 1,8, Turska 1,3, Austrija 1,3 milijarde i tako dalje.
Sa druge strane, iz BiH je za 11 mjeseci ove godine najviše izvezeno mineralnih goriva i ulja te proizvoda njihove destilacije, kao i bitumenskih materija i mineralnih voskova za iznos od 1,7 milijardi KM.
"Slijedi izvoz aluminijuma i proizvoda od aluminijuma za skoro 1,5 milijardi KM, namještaja, nosača madraca, opreme za krevete i sličnih proizvoda, svjetiljki i drugih rasvjetnih tijela koja nisu spomenuta niti uključena na drugom mjestu. Tu su i osvijetljeni znakovi, osvijetljene pločice s imenima ili slično, montažne zgrade za 1,3 milijarde KM, te proizvodi od željeza i čelika za 1,25 milijardi KM", navodi se u podacima UIO BiH.
Bosna i Hercegovina je ove godine najviše proizvoda plasirala u Njemačku za iznos od 2,5 milijardi KM, Hrvatsku 2,4 milijarde KM, Srbiju 2,25, Italiju 1,8, Austriju 1,6 i Sloveniju za skoro 1,4 milijarde KM.
Ekonomista Aleksandar Ljuboja istakao je za "Nezavisne novine" da ovi podaci nisu dobri jer se ponovo spušta stepen pokrivenosti izvoza uvozom.
"Ipak, ovdje treba biti oprezan. Moramo da znamo da cijena pojedine robe raste ogromnom brzinom, a roba koju mi proizvodimo, odn. njihova vrijednost nije rasla tom dinamikom. Pogotovo možemo to reći za cijene energenata. Uvezli smo iste ili možda malo veće količine u odnosu na prošlu godinu, a cijena je tri puta viša i onda će nam to pokazati neke stvari. Najviše je uvezeno, ali i izvezeno mineralnih goriva i ulja, i ovo pokazuje da su visoke cijene goriva uticale na to. Ne morate biti ekspert da biste to zaključili. Pojedini centri moći koriste ovo vrijeme i geostrateške promjene da bi se dodatno bogatili, a da bi siromašni dodatno osiromašili", naglasio je Ljuboja.
