Foto: Wikipedia
Ni skoro tri decenije nakon završetka rata nisu uklonjene sve zaostale mine i druga eksplozivna sredstva u zemlji, a dodatni problem mogao bi nastati jer zbog nemara domaćih vlasti i donatori okreću leđa BiH.
U izvještaju o radu Komisije za deminiranje u BiH za prošlu godinu navedeno je da, prema najnovijim procjenama, sumnjiva opasna površina na mine iznosi 869,64 kilometra kvadratna, što je 1,69 odsto teritorije BiH.
- Pored propisno postavljenih znakova minskog upozoravanja, zbog loše ekonomske situacije u zemlji stanovništvo BiH svjesno ulazi u sumnjive rizične površine uglavnom zbog prikupljanja ogreva i sakupljanja sekundarnih sirovina - navedeno je u izvještaju pomenute komisije.
Direktor Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC) Saša Obradović rekao je da se proces deminiranja u BiH odvija sporo jer nije izdvojen novac za te namjene sa svih nivoa vlasti u BiH.
- Novac je obećan pri izradi Strategije o protivminskom djelovanju za period 2019 - 2025. Nažalost, jedna osoba je prošle godine stradala od mina, kada je zalutala i ušla u minsko polje. Sa svim svojim kapacitetima obilježavamo minska polja i smanjeno je stradanje ljudi i deminera i povećana kontrola inspekcije - rekao je “Glasu Srpske” Obradović.
Naglasio je da će ove godine uslijediti i revizija Strategije o protivminskom djelovanju.
- Nadam se i da će svi nivoi vlasti u BiH shvatiti da zajedničkim snagama treba da deminiramo i uklonimo mine sa područja Srpske, FBiH i Brčkog jer se donatori polako okreću ka Ukrajini, Siriji i drugim zemljama. Bojim se da će BiH ubuduće o ovom pitanju biti zaboravljena od donatora - poručio je Obradović.
Postoji i strah da bi BiH mogla, ukoliko Savjet ministara i Parlament BiH ne verifikuju sporazum o 10 miliona evra koji su obećani ispred Evropske komisije, ostati bez tog novca.
- Taj iznos novca je dovoljan za deminiranje tokom dvije godine. To su stvari oko kojih politike moraju da se dogovore kako će da izdvajaju novac za deminiranje u BiH jer donatori se polako povlače iz zemlje, a sumnjive površine pod minama ostaju - naglasio je Obradović.
Kada je riječ o Strategiji o protivminskom djelovanju 2019 - 2025. godine, Obradović je dodao da je odobreno produženje važenja tog dokumenta do 2027. godine.
- Ova godina u reviziji će nam jasno dati pokazatelje koja je to godina u budućnosti do kada bi trebalo da bude završen proces deminiranja. Mnogi faktori utiču na ovaj proces, koji je opasan i otežan jer nema sluha za deminiranje i pomoć stanovništvu koje više od 25 godina živi pored minskih polja - zaključio je Obradović.
Zakon
Saša Obradović rekao je da je Zakon o deminiranju BiH na snazi od 2002. godine.
- Taj zakon još nije usklađen sa evropskim legislativama i ostalim propisima koji se primjenjuju u BiH. Prije dvije, tri godine tražili smo da se taj zakon promijeni kako bi se deminerima doznačio beneficirani radni staž i podigao nivo kvaliteta Centra za uklanjanje mina u BiH - naveo je Obradović.
