Foto: N1
Na današnji dan 1992. godine trebala je biti izvršena razmjena vojnika iz Kasarne Bistrik i vojnih zavničnika JNA za predsjednika Predsjedništva RBiH Aliju Izetbegovića koji je zarobljen na sarajevskom aerodromu dan ranije.
Do vatrnog okršaja branitelja Sarajeva i pripadanika JNA došlo je kada je zaustavljena kolona u kojoj se nalazila 261 osoba. Uprkos naređenju da se obustavi vatra, koju izdaje general Armije BiH Jovan Divjak, u koloni vozila ubijeno je prema navodima Tužilaštva BiH, osam, a povrijeđene 24 osobe.
No vlasti RS tvrde drugačije.
Milutin Kukanjc koji je i naredio povlačenje JNA iz Sarajeva u razgovoru za RSE još 2000. godine utvrdio je da se sa brojem poginulih manipuliše odnosno da je on znatno manji.
“U toj Dobrovoljačkoj ulici oni su napali sanitetsko jedno vozilo. Poginuli su jedan vojnik – Tomović Zdravko iz Han Pijeska, tri pukovnika – Šokić Miro, Radulović dr. Budimir i Mihajlović Boško, i jedan potpukovnik – Jovanić Boško, i jedna žena, muslimanka – Šuko Nirmela, koja je došla iz Zagreba sa tom komandom i ona je rekla: ’Ja neću nikakvu drugu vojsku, ja idem sa mojom vojskom, pa neka poginem.’ Znači šest osoba je stradalo – od 261“, rekao je tada Kukanjac.
Tužilaštvo BiH je u maju prošle godine podiglo optužnicu u slučaju “Dobrovoljačka”.
Za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika i zločin protiv civilnog stanovništva, pored Ganića, optuženi su: Zaim Backović, Hamid Bahto, Hasan Efendić, Fikret Muslimović, Jusuf Pušina, Bakir Alispahić, Enes Bezdrob, Ismet Dahić i Mahir Žiško.
ptužnica se odnosi na događaje od 3. maja 1992. godine, a kako je ranije saopćeno iz Tužilaštva, prikupljeni su dokazi koji se odnose na stradanje osam ubijenih žrtava sa utvrđenim identitetom, među kojima ima i civila i sanitetskog osoblja, ranjavanje 24 osobe, te zarobljavanje više desetina vojnika i civila, koji su mučeni i zlostavljani.
Prema saopćenju Tužilaštva, njih desetorica se terete da su, u okviru svojih funkcija i ovlaštenja u vojnim, policijskim i civilnim strukturama, zajedno sa svojim podređenima, planirali, podstrekavali i izvršili napad na nebranjenu mješovitu kolonu vojnika i civila zaposlenih u bivšoj Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA) pod pratnjom mirovnih snaga Ujedinjenih nacija (UN).
Na teret im je stavljeno da nisu spriječili ubistva i ranjavanja vojnika i civila, da su propustili da kazne izvršioce ubistava i ranjavanja, mučili i nečovječno postupali prema zarobljenim vojnicima, nisu spriječili ni kaznili počinioce, kao i da su im pomagali poslije izvršenog zločina.
