COVID-19 danas je dio naših života, šest mjeseci nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju. Neprijatelj je to o kojem smo naučili mnogo, iako nitko ne zna odgovor na pitanje što nas čeka ove jeseni i zime.
U analizi agencije AFP, koju prenosi Hina, pobrojana su ključna neodgovorena pitanja u vezi sa pandemijom COVID-19, koja je do danas usmrtila više od 600 ljudi širom planete, zarazila milione, a svjetsku akonomiju bacila na koljena.
ŠTO JOŠ NE ZNAMO
Hoće li se epidemija ponovno razbuktati?
Zbog velikog miješanja ljudi tijekom ljeta, nakon ukidanja proljetne karantene, broj zaraženih u Europi naglo raste.
Tako je u Francuskoj, Španjolskoj i Velikoj Britaniji te u mnogim drugim zemljama, iako se ne radi o razinama kakve su bile na vrhuncu epidemije u martu i aprilu.
„Hiljade novozaraženih na dan, to je puno [...]. To je jako zabrinjavajuće”, ocijenio je francuski ministar zdravlja, Olivier Veran, u utorak za radio France Inter.
Ako tako potraje Ujedinjeno Kraljevstvo doživjet će „turbulentno razdoblje u mjesecima koji dolaze”, kazao je za BBC Jonathan Van-Tam, jedan od dužnosnika britanskih zdravstvenih vlasti.
Povećanje broja zaraženih automatski će dovesti do većeg broja teških slučajeva za nekoliko sedmica, upozorio je Veran. Ali pitanje je u kojim razmjerima?
Opekavši se na prvom valu, mnogi liječnici strahuju da će bolnice i odjeli za intenzivnu skrb ove jeseni ponovno biti pretrpani, kao u martu. Virus sada cirkulira ponajviše među mladima, koji nisu riskantna skupina, ali stariji i oni slabijeg zdravlja neizbježno će biti pogođeni, upozoravaju.
Drugi, manje pesimistični, smatraju da je rizik od preopterećenja bolnica manji nego u proljeće, jer ljudi koji spadaju u riskantne skupine poštuju epidemiološke mjere.
Najoptimističniji računaju na imunitet stečen u prvom valu, nadajući se da će on spriječiti drugi val i omogućiti da se izbjegne ponavljanje katastrofe iz martu. Ali to je tek pretpostavka.
Svi, međutim, insistiraju na važnosti poštivanja epidemioloških mjera kao što su nošenje maski, često pranje ruku i poštivanje distance.
Reinfekcije i imunitet
Nekoliko slučajeva ljudi koji su ozdravili od korona virusa i potom se ponovno zarazili zabilježeno je zadnjih sedmica u svijetu, što postavlja pitanja o trajnosti imuniteta.
Prvi takav potvrđeni slučaj bio je tridesetogodišnjak iz Hong Konga, koji je bio teže bolestan prvi put nego drugi.
Stručnjaci u tome vide tračak nade i znak da se njegov imunološki sistem naučio braniti nakon prve infekcije.
Naglašavaju ipak da se ne mogu izvlačiti zaključci na osnovi samo nekoliko slučajeva.
Naglašavaju i da pravo pitanje nije može li se zaraziti dva puta, nego koliko je čovjek zarazan drugi put.
Općenito, imunitet protiv COVID-a 19 još se slabo razumije. Naučnici su jako usredotočeni na antitijela, ali se također nadaju da bi drugi tip imunološkog odgovora, koji se temelji na T-limfocitima, mogao zaustaviti epidemiju. No to je tek teorija.
ŠTO NIJE SIGURNO
Uloga djece
Školska godina počela je u mnogim zemljama, ali još se točno ne zna kakvu djeca imaju ulogu u širenju epidemije.
Jedno je sigurno: rijetko obolijevaju od COVID-a 19. Većina razvije tek blagi oblik bolesti ili uopće nemaju simptoma.
No ne zna se jesu li jednako zarazni kao i odrasli.
„Kada se pojave simptomi, djeca izlučuju jednaku količinu virusa kao i odrasli i jednako su zarazni kao i oni. Ne zna se u kojoj mjeri asimptomatska djeca mogu zaraziti druge”, ističe Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC).
Nekoliko istraživanja pokazalo je da izgleda da djeca rijetko prenose bolest, možda zato jer imaju manje simptoma (budući da kašljanje ili kihanje povećavaju rizik od prijenosa virusa).
Mnogi stručnjaci upozoravaju ipak da treba razlikovati djecu od adolescenata, koji su po zaraznosti sličniji odraslima.
Cjepivo: brzo i dobro, je li to moguće?
Pronalazak učinkovitog i sigurnog cjepiva smatra se najboljim načinom za zaustavljanje pandemije. Ali ne zna se kada će se to dogoditi, unatoč mnogobrojnim najavama njegova skora otkrića u globalnoj utrci s golemim financijskim ulozima.
U zadnjem izvješću od srijede, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi 35 potencijalnih cjepiva koja su u fazi kliničkih ispitivanja na ljudima širom svijeta.
Devet ih je u posljednjoj fazi ili će to biti uskoro. To je tzv. treća faza kada se provjerava učinkovitost cjepiva na hiljadama dobrovoljaca.
Sjedinjene Američke Države, Rusija i Kina vode bitku na daljinu i ubrzavaju procedure u nadi da će prvi razviti cjepivo, čak prije kraja ove godine.
Ali stručnjaci upozoravaju da se ne miješa brzinu i brzopletost, jer bi preskakanje faza moglo uzrokovati probleme sa sigurnošću cjepiva.
Koliko je poštivanje procedure važno pokazuje primjer jednog od projekata koji su najdalje odmakli, koji provode laboratorij AstraZeneca i Sveučilište u Oxfordu, a koji je u utorak privremeno zaustavljen. Razlog: pojava „potencijalno neobjašnjive bolesti”, možda ozbiljne nuspojave cjepiva, kod jednog sudionika ispitivanja.
Evropska agencija za lijekove (EMA) smatra da bi „moglo potrajati najmanje do početka 2021. da neko cjepivo protiv COVID-a 19 bude spremno za odobrenje i da bude raspoloživo u dovoljnoj količini” za korištenje širom svijeta.
A u najgorem slučaju, moguće je da cjepivo nikada ne bude pronađeno.
ŠTO ZNAMO
Maske i aerosoli
Preokret je spektakularan: maske su ožujku smatrali beskorisnima, a danas ih preporučuje većina zdravstvenih tijela u svijetu, među kojima i WHO.
U međuvremenu, otkriveno je da se COVID-19 vrlo vjerojatno prenosi i sitnim česticama raspršenim u zraku koji izdišu oboljeli (aerosolom), a ne samo većim kapljicama koje se izlučuju kod kihanja, kašljanja ili govorenja u blizini te prljavim rukama.
Još se ne zna tačno koji udio ima takav način prenošenja bolesti u dinamici epidemije, ali mnoga istraživanja govore da je značajan.
U tom slučaju fizička distanca nije dovoljna i maska postaje neophodna, tim više ako se nalazimo u zatvorenim prostorima, s puno ljudi i slabom ventilacijom. Takva se mjesta sada smatra najriskantnijima, a neke zemlje uvele su obvezno nošenje maski i na ulici.
Lijekovi
Danas se o lijekovima više zna, zahvaljujući kliničkim ispitivanjima. Samo jedna vrsta lijekova pokazala je da smanjuje smrtnost, a to su kortikosteroidi, koji suzbijaju upale. Ali oni su indicirani samo za „teške i kritične oblike” bolesti, naglašava WHO.
Antivirusni lijek remdesivir smanjuje trajanje bolničkog liječenja, ali njegova korist je relativno skromna.
S druge strane, hidroksiklorokin, koji je preporučivao američki predsjednik Donald Trump, te u Francuskoj profesor Didier Raoult, nije se pokazao učinkovitim.
Izvor: Agencije
