Rusija nudi Kini prirodne resurse u zamjenu za potporu, koje Kremlj smatra ključnim za nastavak rata u Ukrajini, rekao je izvor blizak Kremlju za Financial Times.
Prošle je godine Rusija povećala izvoz nafte u Kinu za gotovo 10%, ugljena za 21% i plina za 1,5 puta, postavši po prvi put njen najveći dobavljač. Kina je zauzvrat Rusiji poslala elektroniku i tehnologiju u vrijednosti od 4,8 milijardi dolara, zamijenivši zapadne kompanije koje su otišle.
Rusija, rekao je Putin tokom sastanka s Xijem, namjerava osigurati "neprekidne opskrbe naftom" Kini, kao i naglo povećati izvoz plina.
- Ukupan volumen opskrbe plinom do 2030. bit će najmanje 98 milijardi kubičnih metara, plus 100 miliona tona LNG-a - rekao je Putin.
Količina koju je Putin najavio je sav plin koji bi Rusija, prema planu, trebala proizvesti do 2030. godine, napominje Interfax.
Sankcije su dodatno istaknule asimetričnu prirodu rusko-kineskih odnosa, kazao je viši suradnik na Međunarodnom institutu za strateške studije: "Teško je sakriti činjenicu da je Rusija sada mlađi partner."