Foto: Žurnal
Izmjene Krivičnog zakonika RS i kriminalizacija javne riječi već mjesecima su u žiži javnosti. Većina pravnika smatra da će u praksi sudovi imati problem kako da ocijene dokaze koji se prezentuju u postupcima ili parnicama.
20. jula ove godine Parlament Srpske zapečatio je pravo na slobodu mišljenja. Izglasao je zakon kojim se, bez obzira na istinitost navoda koji se iznose, svi mogu suočiti sa mjerama koje sa sobom nosi krivični postupak u slučaju kriminalizacije javne riječi.
Posebno je sporan član 156a. koji se odnosi na „Neovlašteno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka“, a taj član glasi:
„Ko objavi ili prikaže spis, portret, fotografiju, video-zapis, film ili fonogram ličnog karaktera, bez pristanka lica koje je spis sastavilo ili na koga se spis odnosi, odnosno bez pristanka lica koje je prikazano na portretu, fotografiji, video-zapisu ili filmu ili čiji je glas snimljen na fonogramu ili bez pristanka drugog lica čiji se pristanak po zakonu traži, a takvo objavljivanje ili prikazivanje je imalo ili moglo da ima štetne posljedice po lični život tog lica, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine“.
To u praksi znači da bi novinari mogli završiti iza rešetaka ukoliko objave neki zvanični dokument, fotografiju ili tonski i video zapis, bez obzira što je on nesporno u javnom interesu i dokazuje kriminal, nepotizam ili druge nezakonite aktivnosti.
Advokat Aleksandar Jokić kaže da bi ova odredba trebala da se tiče samo stvari iz ličnog života i da ne bi trebalo uticati na političke objave.
„Nisu napravljene dovoljne garancije da se ta odredbe neće zloupotrijebiti. Ona ovako kako je napisana jasna je na šta se odnosi, međutim postoji mogućnost i postoji ta praznina da se ova odredba koristi i protiv medija pogotovo, medija koji obavještavaju o šou biznisu ili tim sferama života gdje je isprepleten privatni i poslovni život“, kaže Aleksandar Jokić, advokat.
Sporni su i drugi dijelovi zakona - od visine novčanih kazni pa do dijela u kojem se navodi "da se istinitost ili neistinitost tvrdnje", u slučaju klevete "ne dokazuje".
Advokat Vladimir Dragičević ističe da je izmjenama krivičnog zakona, ipak predviđen član koji se odnosi na isključenje krivičnog djela kleveta.
„Koji kaže da kleveta nije uvredljivo izražavanje da kleveta ne postoji kada onaj koji je pronio neko izražavanje dokaže da je izražavanje u suštini istinito ili da je imao osnova da se pouzda u istinitost svog izvora.
Takođe kleveta nije neistina pronesena u stučnom naučnom i umjetničkom književnom radu ili u vršenju novinarskog poziva ako se iz okolnosti slučaja zaključi da izražavanje nije išlo ka omalovažavnju oštećenog“, kaže Vladimir Dragičević, advokat.
Stručnjaci kažu da ovde više nisu u pitanju samo novinari i nevladin sektor nego svi građani koji će se suočiti sa posljedicama. Progoniće se svi ljudi koji iznose bilo kakvu kritiku na društvenim mrežama ili javnom mjestu, a koja će nekome zasmetati.
„Ono što možemo očekivati su prijave raznih političara da idu na istragu da se uzimaju izjave i da se vrši pritisak na njih i da se na takav način mada ja vjerujem da će to biti nula na sudovima. Doći ćemo u situaciju da će se sad podnositi krivične prijave svi ljudi za sve moguće stvari i klevete da ćemo samo zatrpati MUP i Tužilaštvo sa bezvrijednim nivoom predmeta i to je velika greška“, smatra Zoran Perić, advokat.
Bosna i Hercegovina je bila prva zemlja na Zapadnom Balkanu koja je 2001. godine dekriminalizovala klevetu. Novim zakonom vratili smo se 20 godina unazad.
Ostaje nejasno da li će kažnjavanje širenja lažnih vijesti biti isto za sve medije i da li će se odnositi i na predstavnike vladajuće koalicije u Srpskoj ili će se, kao i sve do sad, primjenjivati selektivno, odnosno kako vladajućima odgovara.
