Preuranjena kampanja u punom zamahu, politička korist veća od novčane kazne
Foto: vijesti.ba
Dok čekamo zvaničnu kampanju, svjedočimo onoj, nezvaničnoj. Da ne kažemo – nezakonitoj. O tome će, umjesto riječi, bez problema posvjedočiti kazne koje izriče Centralna izborna komisija. Posljednji presjek kaže – visokih 230.000 KM. Ali, čini se da pomoći nema. Jer, kad se sve sabere i oduzme, lako se zaključi da je politička korist veća od bilo kakve kazne.
Ko rano rani, povjerenje birača bi da ugrabi. I nema veze, ako se usput ugrabi i koja kazna. Isplatiće se.
Podsjetimo da je na kandidatskim listama za ovogodišnje lokalne izbore više od 26 hiljada kandidata. Podsjetimo i da je Centralna izborna komisija do sada izrekla 59 novčanih kazni, u vrijednosti od 233.500 KM, zbog kršenja Izbornog zakona BiH, od čega 206.000 KM za preuranjenu kampanju, 15.500 KM za plaćene kampanje i 12.000 KM za zloupotrebu resursa. Iako se tako, iz priloženog, i ne bi dalo zaključiti, čini se da je ovog posljednjeg, daleko više.
Za samo mjesec dana iz budžeta opština, gradova, kantona i entiteta, studentima, đacima, socijalno ugroženim kategorijama, podijeljeno je gotovo 30 miliona KM. Stotinu po stotinu. Ovi podaci su stigli iz Transparency Internationala (TI) u BiH, čiji su predstavnici od 5. jula do 5. avgusta ove godine, kroz izborni monitoring, svakodnevno pratili politička dešavanja.
Oni tvrde da su pomenuti milioni najčešće podijeljeni građanima kroz jednokratna davanja, što, kako kažu, predstavlja zloupotrebu javnih sredstava u izborne svrhe, jer veći dio tog novca ugleda svjetlo dana tek u izbornim godinama.
“Treba napomenuti da se kazne većinom odnose na preuranjenu kampanju, dok se svega dvije odnose na zloupotrebu resursa, i to isključivo na zloupotrebu sredstava komunikacije, koja se dovode u vezu sa preuranjenom kampanjom. Nametnute izmjene Izbornog zakona uopšte nisu urodile plodom. Stranke koje raspolažu velikim resursima, koje daju direktno novac građanima, odnosno, određenim kategorijama, po 100 KM maturantima, penzionerima, borcima, uopšte nisu sankcionisane”, tvrdi Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BiH.
Čini se da je preuranjeno oglašavanje na društvenim mrežama veći problem od preuranjenog rada na terenu. Ožegović kaže da je posebno zabrinjavajuće to što su stranke obično povratnici u izvršenju pomenutih prekršaja, što pripisuje izricanju minimalnih sankcija.
“Ovdje je uglavnom riječ o sankcijama između 3.000 i 6.000 KM, dok zakon propisuje mogućnost do 30.000 KM. Očigledno da male sankcije nisu urodile plodom, čemu u prilog ide to što je veliki broj povratnika u izvršenju ovih prekršaja. Izborni zakon je obesmišljen, jer je bitnije ko je šta napisao ili rekao na Fejsbuku, od onoga da li su politički subjekti zaista nešto na terenu zloupotrijebili, a to se radi danonoćno, kupuje se podrška birača, dijeli se novac, zloupotrebljavaju se javni resursi, ide se od kuće do kuće, prave skupovi u dvorištima – to nije sporno, ali je sporno šta je ko napisao na društvenim mrežama, pa bilo to namjerno ili ne”, smatra Ožegović.
Očigledno se, kaže, koliko god da rekordna bila, ovakvim kažnjavanjima neće ništa postići, sve dok CIK ne pristupi povećanju izrečenih sankcija.
“Na kraju krajeva, dok se ne završi kampanja, mi nećemo znati iz kojih sredstava su stranke plaćale te kazne, da li, možda, iz članarina, iz donacija, ili možda čak iz nekih crnih fondova, izvlačeći javne resurse”, istakao je Ožegović.
U proteklim mjesecima, otkako su kazne počele pljuštati, nerijetko smo svjedočili javnim nastupima političara, koji su svoje zarađene kazne pripisivali konfuziji nastaloj nametnutnim izmjenama Izbornog zakona, u kojoj se čak, i Centralna izborna komisija, i nije baš najbolje snalazila. Ožegović kaže da im to više ne može biti izgovor.
“Budući da je Izbroni zakon na snazi nekoliko mjeseci, pravila su u igri od dana raspisivanja izbora, sve i da pojedine stranke nisu znale za ove odredbe, do sada su imale mogućnost da se upoznaju. Opet ponavljam, riječ je o strankama koje su višestruki povratnici, odnosno, o strankama koje čine iste prekršaje iznova i iznova. Vrlo su svjesni onoga što rade i posljedica koje će snositi zvog toga. Očigledno da im ide u prilog da plate neku simboličnu kaznu od 3.000 – 3.500 KM, ali da dobiju podršku birača na račun preuranjene kampanje”, kategoričan je on.
Sličnog stava je i Vehid Šehić iz Koalicije “Pod lupom”. Preuranjenu kampanju, preimenovao je u – nezakonitu. Izborne godine, kaže, iznova i iznova na čistac istjeraju sav nemoral politike u BiH. U borbi za naklonost birača, kaže on, sredstva se ne biraju.
“Ko god krši zakon, znači da se nezakonito ponaša i da će zbog toga biti sankcionisan. To dokazuje koliko je onima, koji će biti u predstavničkoj vlasti, koji će donositi neke aktove i uredbe, stalo do vladavine prava, koliko im je stalo do toga da se poštuju zakoni, odluke, uredbe sa zakonskom snagom”, kategoričan je Šehić.
Mišljenja je da bi oni, koji višestruko krše Izborni zakon, u narednom periodu, trebalo da se sankcionišu maksimalnim kaznama, podsjećajući da je to u rukama Centralne izborne komisije.
“Iz priloženog vidimo da minimalne sankcije nisu urodile plodom. Oni, koji su sankcionisani, i dalje krše zakon. U početku je bilo i logično da kazne budu minimalne, ali sada, kada vidite da imate političke subjekte koji četrnaest, petnaest puta krše Izborni zakon, bez obzira na to što su sankcionisani, dolazimo do toga da bi te kazne morale da budu maksimalne. U suprotnom, ovo bi moglo da ohrabri i druge, ako to do sada nisu radili, da počnu kršiti Izborni zakon”, smatra Šehić.
Dok se ne ustanovi politička odgovornost, bićemo u ovakvoj situaciji – smatra Šehić.
“Kad se ulazi u politiku, podrazumijeva se da ćeš poštovati Ustav, zakone, odluke, a ovdje se ništa ne poštuje. I to je dokaz ko se sve može kandidovati na izborima”, ističe on.
A, oni koji su se kandidovali, pa i sami kršili zakon, nerijetko su CIK-u pripisivali dvostruke aršine. Tako je, primjera radi, Ujedinjena Srpska dobila kaznu, jer je neko od njihovih članova pozivao žene na besplatan Papa test, dok je SDA, čija je poslanica u ime Aktiva žena ove stranke, pozivala na edukativno predavanje o zdravlju ženskih reproduktivnih organa, prošao bez kazne. Šehić kaže da bi Centralna izborna komisija, baš kao i svaka institucija, morala afirmisati jednakost pred zakonom, što ovdje, da se naslutiti, nije slučaj.
“Mi smo svjesni da ima povlaštenih, to je dokaz anarhije u našem društvu. Svugdje postoji, pa i u Krivičnom pravu, da se povratnici, koji stalno krše jedan član zakona, mogu kazniti i većom kaznom nego što je predviđeno. To imate i u ovim izmjenama Izbornog zakona. Zašto se, onda, oni, toga ne drže?” – upitao je on.
