Preskočena jedna od prepreka, još dalek put do Brisela
Foto: EPA
Bosna i Hercegovina dobila je saglasnost Evropskog savjeta za otvaranje pristupnih pregovora na putu ka Evropskoj uniji (EU), ali da bi dobila i zvaničan datum početka pregovora sa Unijom, mora ispuniti sve preporuke koje je od nje zatražila Evropska komisija (EK) od 12. oktobra 2022. godine.
"Nadovezujući se na preporuku Evropske komisije od 12. marta 2024. godine, Evropski savjet odlučuje da otvori pristupne pregovore sa BiH. S tim u vezi, pozivamo Evropsku komisiju da pripremi pregovarački okvir s ciljem da ga Savjet usvoji u trenutku kada se preduzmu svi relevantni koraci navedeni u preporuci od 12. oktobra 2022", navodi se u zaključku koji je u četvrtak usvojio Evropski savjet.
Podsjećanja radi, Evropska komisija je tog oktobra 2022. godine preporučila BiH da usvoji osam plus jedan korak, kako bi se približila cilju zvanom EU.
Od tog dana, BiH je usvojila: Zakon o sukobu interesa; izmjene postojećeg Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS); dijelom je unaprijeđen rad u vezi s pitanjem koordinacije upravljanja granicom i migracijama, te sistemom azila (sporazum Frontex); napravljeni su određeni koraci i kada je u pitanju borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, jer je usvojen Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, a radna grupa finalizuje i zakon o zaštiti ličnih podataka. Pored toga, spremna je i strategija javnih nabavki 2024-2028, za koju se čeka usvajanje na Savjetu ministara BiH.
Isto tako, ono što BiH nije usvojila, a što joj predstoji nakon zelenog svjetla iz Brisela, jeste novi zakon o VSTS-u, koji treba da bude u skladu sa mišljenjem Venecijanske komisije. Vlast je najavila da će taj posao biti gotov do aprila.
Nije usvojen ni zakon o sudovima BiH, oko koga se "lome koplja" već duže vrijeme, kao ni zakon o kontroli granica, za koji je, prema dosad dostupnim informacijama, nacrt spreman i čeka se da bude dostavljen Savjetu ministara BiH.
Problem za BiH i dalje je nizak nivo garancije slobode izražavanja i medija te zaštita novinara, a Evropska komisija očekuje i konkretne rezultate u funkcionisanju na svim nivoima Mehanizma koordinacije o pitanjima EU. Od BiH se zahtijeva i održiv RTV sistem.
Denis Bećirović, bošnjački član Predsjedništva BiH, ocijenio je da odluka o otvaranju pregovora sa EU ukazuje da je jasno trasiran put ka punopravnom članstvu u Uniji.
"BiH započinje novi i mnogo sveobuhvatniji proces saradnje s EU. Prepoznati su rezultati koje smo ostvarili", rekao je Bećirović, dodajući da je ovo i poruka svima da predstoji mnogo posla na usklađivanju domaćeg sa evropskim zakonodavstvom, kao i sprovođenje reformi s ciljem jačanja demokratskih institucija i vladavine prava.
Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH, pozdravila je odluku Evropskog savjeta, koji je dao saglasnost da se otvore pristupni pregovori između BiH i Evropske unije (UN). Ipak, naglasila je da je ključno da se isključe nametanja odluka stranaca te da sve mora da bude proces domaćih struktura.
"Ovdje isključivo postoji zajednički napor i bez Republike Srpske od ovoga ne bi bilo ništa. To je nedavno i Varhelji rekao. Prioriteti za naredni period su da preuzmemo procese u svoje ruke i da isključimo strani intervencionizam, ne znam što se kolege iz FBiH drže neizabranih stranaca i ovakvog Ustavnog suda BiH.
"Sami pregovori će sigurno potrajati. Želim da vidim pregovarački, a ne prevarantski proces, a to znači da svi mi moramo zauzeti mjesto u pregovorima i da nema nametanja sa strane", poručila je Cvijanovićeva.
Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, rekao je da je odluka Evropskog savjeta važna stvar, ali da je i dalje neophodno da se dobije tačan datum početka pregovora sa Evropskom unijom (EU). Važno je, poručio je, da je Evropski savjet stavio do znanja da BiH jedino može opstati kao dejtonska.
On je podsjetio da je u prethodnom periodu usvojeno nekoliko zakona i odredaba koji su se tražili od BiH, da nijedan od njih nije bio protiv interesa Republike Srpske. A protiv interesa Srpske, poručio je, neće dozvoliti ničiju reakciju.
"Ako ovaj lažni visoki predstavnik nametne nešto, zaustavljen je evropski put BiH i Republika Srpska izlazi iz toga. Ako on nametne nešto u vezi sa izborima, mi donosimo svoj zakon, a ako nametne nešto u vezi s imovinom što udara u Republiku Srpsku, mi ćemo donijeti odluku o statusu Republike Srpske. Ne bih preporučio nikome da se igra sa nama, pogotovo nekim smutljivcima iz Njemačke", naglasio je Dodik.
Što se tiče pitanja zakonskih rješenja, naveo je šta je ključni cilj.
"Mora se riješiti pitanje Ustavnog suda BiH. Mora se riješiti pitanje sudija u tom sudu. Sa našim partnerima smo usvojili dva zakona u prethodnom periodu, a ovaj ćemo u aprilu. Ali, vidjeli smo i znamo da ćemo zbog toga imati određenih problema. Ali, nećemo dozvoliti da se nešto uradi bez Republike Srpske. Nismo euforični, ali ni potišteni. Jasno je juče rečeno da ovakva BiH nije protiv evropskog puta. Spremni samo da radimo, neka nas puste na miru", poručio je Dodik, a onda dodao:
"Ako se dozvoli nametanje odluka lažnom predstavniku, onda nas je juče Evropa slagala. Hajde da napravimo nešto za nas, a ne za Evropu, mislim da smo pokazali da smo sposobni pregovarači", kazao je Dodik.
Odluka Evropskog savjeta naišla je na brojne čestitke, kako u BiH, tako i u regionu.
Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, naglasila je će BiH ostati odlučna da nastavi rad na evropskom putu. Ona se ovim povodom obratila i pismom Šarlu Mišelu, predsjedniku Evropskog savjeta, navodeći da je već u petak Savjetu ministara BiH upućen prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH te da će u narednim danima fokus biti na usvajanju drugih zakonskih prijedloga i obaveza.
"Među ključnim obavezama posebno želim istaći zakon o sudu BiH i zakon o zaštiti ličnih podataka, koji su tehnički spremni za usvajanje", navela je Krišto.
Nikola Špirić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PS BiH, rekao je da počinje vrijeme novih obaveza, odgovornog pristupa i prijeko potrebne saradnje unutar BiH.
"Nakon 21. marta svanuo je 22. i u BiH postoje problemi koje smo imali i juče. Odluka Evropskog savjeta mora nam biti vjetar u leđa. Sve je na nama i bez unutrašnjeg dogovora i iskrenosti koja isključuje zakulisne igre, naš napredak ne može biti ni brz ni efikasan", naveo je Špirić, poručivši da se u institucijama vlasti mora rješavati započeti posao, bez biranja šta im se sviđa, a šta ne.
Prvi čovjek HDZ BiH Dragan Čović, nazvao je odluku iz Brisela istorijskom, dok je predsjednik SDS-a Milan Miličević poručio da je ovo jedan korak bliže članstvu BiH Evropskoj uniji, ali i da je bez datuma početka pregovora, to članstvo i dalje daleko.
Kristijan Šmit, koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, jer nije imenovan od strane Savjeta bezbjednosti UN, sportskim žargonom je rekao da "BiH sada igra u višoj ligi, sa velikim očekivanjima i još većim prilikama".
Komentari na odluku o BiH nisu izostali ni od evropskih lidera, ali i iz regiona.
Šarl Mišel, predsjednik Evropskoj savjeta, poručio je da je mjesto BiH u evropskoj porodici, a da je ova odluka ključni korak naprijed na putu BiH ka EU.
Podršku su uputili i iz Evropske komisije, čija je predsjednica Roberta Mecola naglasila: "Svaka čast građanima BiH."
Oliver Varhelji, komesar EU za proširenje i susjedsku politiku, rekao je da BiH radi naporno da bi iskoristila istorijsku priliku nakon otvaranja pristupnih pregovora.
Johan Zatler, šef Delegacije EU u BiH, poručio je da je odluka Evropskog savjeta momenat kojeg će se zauvijek sjećati.
"Jasno mi je da domaći politički procesi lako izazovu nepovjerenje. Ovo je potvrda da je kompromis moguć i da su reforme nadohvat ruke. Danas slavimo, a već sutra se mora nastaviti s radom. Proces naredne faze, usvajanja čitavog seta prava i obaveza iz zakonodavstva EU je sam po sebi vrlo intenzivan", naglasio je Zatler.
Oglasili su se i iz Ambasade SAD u BiH porukom da je ovo prekretnica u istoriji BiH i ključni korak ka osiguranju mjesta koje joj pripada u evroatlantskoj zajednici. Šefica slovenačke diplomatije Tanja Fajon istakla je da je otvaranje pristupnih pregovora veliki dan za BiH te da ljudi zaslužuju bolji život unutar porodice EU, dok je Andrej Plenković, premijer Hrvatske, rekao je da će ta država nastaviti pomagati BiH i "štititi interese Hrvata kao konstitutivnog naroda".
Edin Dilberović, bivši direktor Direkcije za evropske integracije BiH, kazao je za "Nezavisne novine" da za BiH slijedi skrining, posmatranje pravne stečevine, pa nakon toga međuvladina konferencija. Ističe da iz Brisela nismo dobili ništa novo u vezi s pitanjem uslova, jer su u pitanju stvari koje su i ranije tražene od BiH.
"Mi nemamo još mnogo tih uslova da riješimo, ali iako postoje nesuglasice za određene zakone, vjerujem da ćemo to riješiti. Nije kraj svijeta ako ne riješimo sve nakon jednog, pet, deset, pa i pedeset sastanaka. Stvari su poprilično teške u tom smislu za BiH, ali su ovdje ključni razgovori i kompromis bh. političkih elita. Vjerujem zaista u mogućnost kompromisa, a ova zemlja je pokazala u zadnjih 20 godina da je spremna za kompromise, čak i kada se sumnjalo", kazao je Dilberović.
