Foto: Pixell
Kako se predizborne kampanje u Hrvatskoj i Srbiji približavaju, tako raste broj pokušaja zvaničnika dvije zemlje da preko BiH uberu poene, a sredstva se ne biraju...
Zoran Milanović, predsjednik Republike Hrvatske, boravio je u utorak u Širokom Brijegu. Tom prilikom, odlikovao je Poskok, bojnu HVO-a, Redom hrvatskog trolista. U presudi Jadranku Prliću i ostalima stoji da “prema izvještaju Blaža Azinovića iz 3. bojne ‘Mijat Tomić’ od 7. maja 1993, on sam je bio zapovjednik zadužen za napad i hapšenja u Doljanima”.
MUHAMED ILI MILORAD
”Taj isti izvještaj, kao i drugi dokazi uvršteni u spis, takođe ukazuje na Tutinu (Mladen Naletilić) zapovjednu ulogu i na učestvovanje vojnika HVO-a pod Tutinim zapovjedništvom, konkretno Poskok bojne, KB-a i jedinica Posuške i Grdani u napadima na Soviće i Doljane i u hapšenjima koja su izvršena u tim selima”, navedeno je na 134. stranici toma 2 od 6.
Podsjećamo, Naletilić je pred Haškim tribunalom osuđen na 20 godina zatvora. A Milanović je u Širokom Brijegu, osim govora o “zaslugama Poskoka”, govorio i o visokom predstavniku.
- Dokle god visoki predstavnici, ko god im dao mandat, Vijeće sigurnosti ili neki centar vlasti u Parizu, Berlinu ili Londonu - to nije jasno, budu imali interesa mijenjati zakone ove zemlje ukazima, tako da bi postigli ovo ili ono, podigli optužnicu za izmišljeno novo kazneno djelo, protiv Pere, Marka, Milorada ili Muhameda, a nemaju vremena ni interesa promijeniti Izborni zakon ove zemlje, što mogu jednim potpisom pera i omogućiti, odnosno onemogućiti da Hrvatima predstavnike u Predsjedništvo biraju oni koji nisu Hrvati, i dokle god je ta olovka u jednom trenutku laka kao pero, a u drugom času teža od mramorne gromade, ja u takvu pravdu ne vjerujem, zagrmio je Milanović sa pozornice.
On je, kao što se to često dešava u odnosu naših susjeda prema nama, tokom posjete zaobišao sve državne institucije. Prema medijskim napisima, skupu nije čak prisustvovao ni član HDZ-a BiH Miro Kraljević, gradonačelnik Širokog Brijega. A nedavno je u Prijedoru Milorad Dodik, uz klimanje glavom Aleksandra Vučića, predsjednika Srbije, kazao da je Oluja bila “udruženi zločinački poduhvat SAD-a i Hrvatske na nebranjeni, nenaoružani srpski narod”. Vučić je istakao da je “Oluja najveće etničko čišćenje na evropskom tlu od 1945”. Iza njihovih leđa projektovana je fotografija žene, ispostavit će se kasnije, Bošnjakinje, protjerane iz Žepe 1995. U naručju je nosila svoju djevojčicu.
Nije tajna, predizborne kampanje i u Srbiji i u Hrvatskoj uveliko su počele. Davor Gjenero, politički analitičar iz Hrvatske, primjećuje da Milanović u neslužbenim posjetama ne zaobilazi samo oficijelne vlasti već je počeo zaobilaziti i Dragana Čovića, lidera HDZ-a BiH.
- Njegova retorika koju smo mogli čuti bliža je Dodikovoj, nego Čovićevoj. Milanović sve više radikalizira svoju antievropsku i antiatlantističku poziciju, jednako kao što to čini Dodik. Istovremeno, Čović pazi da ga se ne vezuje niti sa Dodikom niti sa Milanovićem, i pokušava izgraditi svoj oblik, uvjetno rečeno, kako on to naziva, konstitucionalni patriotizam, smatra Gjenero.
Čini mu se da se tu događaju vrlo zanimljive stvari, koje su u vezi sa predsjedničkom kampanjom Milanovića i pripremom za izlazak na izbore krajem iduće godine.
- Milanović pokušava formulirati svoje biračko tijelo mimo HDZ-a BiH i oslanja se na jednu strukturu koja je nekoć bila vrlo moćna i u Zagrebu i u BiH, a vjerovatno je najmračnija struktura koja je ikad postojala u hrvatskoj politici. To je ona struktura koju je Ivo Sanader porazio unutar HDZ-a, kad se obračunao sa Ivićem Pašalićem. Ti ljudi iz Pašalićevog kruga sada stvaraju infrastrukturu za skupljanje glasova Milanoviću i što onda može raditi ako radi sa takvim ljudima, nego ulaziti u vrlo čudne, opasne aranžmane kojima se promoviraju osobe koje su suspektne za ratne zločine u toku agresije. Kao što znate, u jednoj fazi to nije bila samo agresija Miloševićevog režima, nego i režima iz Zagreba, od kraja 1992. pa do proljeća 1994, kroz to što je definirano kao zločinački poduhvat, kaže Gjenero.
Dodaje da je problematična sama činjenica da državnik jedne države dolazi u drugu državu mimo institucija te države.
- To je praksa koju ne bi trebalo tolerirati, to je praksa koja prije Milanovićevog dolaska u politiku, na hrvatskoj strani nije postojala, naglašava Gjenero.
Tanja Topić, politička analitičarka iz Banje Luke, smatra da se radi o kontinuitetu u politici naših susjeda prema BiH.
- Naravno, te aktivnosti su pojačane u onim godinama i periodu kada se održavaju izbori i kada se nastoji pridobiti podrška. Ali, te aktivnosti ne bih svela samo na ovaj period. Podsjetit ću da smo imali izuzetno važne lobističke aktivnosti članice EU, Hrvatske, koja je nastojala da se u BiH izvede reforma izbornog procesa i Izbornog zakona, a isto tako da se insistira na legitimnom predstavljanju sva tri naroda u BiH. Na drugoj strani, vidjeli smo i da Srbija u kontinuitetu podržava sve one aktivnosti koje se dešavaju i koje potiču od političkog rukovodstva iz Republike Srpske. Bez obzira na to da li je riječ o kampanji ili ne, radi se, rekla bih, o međusobnom podupiranju onih politika iz RS-a i Srbije, pri čemu se šalje BiH dosta dvoslojna poruka. Insistira se i kaže da se poštuje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, a na drugoj strani podržavaju aktivnosti i promoteri, koji na neki način vode ka secesionističkoj politici, naglašava Topićeva.
Smatra da takvi postupci itekako zagorčavaju život nama u BiH, što je posebno vidljivo posljednju deceniju.
- Moram da skrenem pažnju na zanimljive, kontroverzne politike koje smo čuli od Milanovića. On se oglasio povodom podizanja optužnice protiv Dodika, gdje je visokog predstavnika nazvao jednim predstavnikom kolonijalne sile i on je doveo ozbiljno u pitanje njegov legitimitet. Na drugoj strani, poziva ga i traži da interveniše u onom dijelu odluka koje će obezbijediti legitimno predstavljanje Hrvata u BiH. Dakle, radi se o selektivnom pristupu. Kada je potrebno nešto što podupre tu vrstu politike koja ima etnonacionalno obilježje, onda je to prihvatljivo, a na drugoj strani, kada to ne odgovara, onda se osporava i uloga samog visokog predstavnika, poručuje Topićeva.
Mišljenja je da i Hrvatska koristi ulogu i poziciju koju ima kao članica EU.
PROTESTNA NOTA
- Ona je vrlo intenzivno provodila lobističke aktivnosti, a mislim da će na tom fonu ostati i dalje. Na drugoj strani, sasvim sigurno je da će Srbija nastojati da iskoristi utjecaj koji ima u RS-u i, naravno, zbog stvari koje su vezane za konflikte na relaciji Priština - Beograd, kaže Topićeva.
Šemsudin Mehmedović, državni poslanik iz SDA, na Facebooku je poručio da je OHR dio suvereniteta BiH kojeg Hrvatska mora poštovati.
”Odlikujući jedinice koje su učestvovale u ratnim zločinima protiv civila i ratnih zarobljenika podstiče kulturu nekažnjivosti u BiH, negira naslijeđe Međunarodnog haškog tribunala”, napisao je Mehmedović i pozvao bosanske snage da upute protest Ministarstvu spoljnih poslova Hrvatske kako bi se bar pokušalo spriječiti takvo ponašanje hrvatskih diplomata kad dolaze u BiH.
