Foto: Ilustracija
Predstavnici poslodavaca u Bosni i Hercegovini zatražili su od parlamentaraca uvoz radne snage, tvrdeći da bh. privreda posluje u teškim uvjetima.
Na tematskoj sjednici o perspektivama ekonomskog razvoja Bosne i Hercegovine kroz prizmu stabilnih poslodavaca, koju je organizirala Zajednička komisija za ekonomske reforme i razvoj PSBiH, održanoj u srijedu, posebno su upozorili na rastući nedostatak radne snage u građevinarstvu, metalskoj i drvno-prerađivačkoj industriji, turizmu i ugostiteljstvu, kao i na negativni trend masovnih migracija stanovništva, odnosno odlaska produktivne radne snage iz Bosne i Hercegovine u zemlje Europske unije.
Koliko je situacija s radnom snagom alarmantna, govori činjenica du su prema tvrdnjama direktora Udruženja poslodavaca FBiH Marija Nenadića poslodavci ove godine zatražili više od 10.000 radnih dozvola za strance.
– Međutim, nemamo informaciju koliko je radnih dozvola izdato. Najviše radne snage uvezeno je iz Indije, Bangladeša, Pakistana, ali u posljednje vrijeme ima interesa i za dolazak Nepalaca. Ove stvari nastojimo kontrolisati s vlastima koliko je moguće i predlažemo rješenja , kazao je Nenadić za Faktor.
Sudionici jučerašnjeg skupa upozorili su na to da je BiH zajednica koja već duži vremenski period funkcionira u konfliktnom ambijentu, te apostrofirali činjenicu da glavni razlog odlaska radne snage iz zemlje nije ekonomske prirode, već, kako su kazali, politička nestabilnost, pravna nesigurnost i visok stupanj korupcije u društvu.
S tim u vezi, apelirali su na političke aktere i donosioce odluka na smanjenje političkih tenzija i zapaljive retorike koja producira strah i nesigurnost kod stanovništva, te pozvali na unapređenje socijalnog dijaloga i izgradnju sigurnog i stabilnog sistema koji će omogućiti ekonomski i gospodarski rast društva i poboljšati kvalitetu života svih stanovnika Bosne i Hercegovine.
Naglasili su potrebu za značajnijom podrškom privredi institucija vlasti na svim nivoima, koja bi se ogledala u poticajima s ciljem zadržavanja radne snage, kao i u promjeni legislative, odnosno prilagođavanju zakonskih propisa aktuelnim potrebama privrede s ciljem lakšeg otvaranja novih kompanija i jačanja konkurentnosti izvozno orijentiranih preduzeća.
