Foto: Pixabay
Za alternativama posežemo ovih dana na svim frontovima. Nakon što su cijene energenata otišle u nebo, mnogi se snalaze kako bi prošli što jeftinije. No, je li jeftinije i najbolje i u čemu je spas ove zime?
U suncu je spas. Konkretnije, u korištenju ovog obnovljivog izvora energije i proizvodnji električne. Tom idejom se već pet godina vodi Elektrotehnički fakultet iz Istočnog Sarajeva. Njihova fotonaponska elektrana na krovu zgrade, kapaciteta je 15,9 kilovata, a od njene izgradnje pa sve do danas, proizvela je više od 90 megavat-časova električne energije, čime je ostvarena značajna ušteda.
“Svjesni smo da je cijena električne energije za našu upotrebu u domaćinstvu dostigla nekih vrtoglavih 250 eura po mwh. Ako mi izračunamo našu proizvodnju i profit koji bi ostvarili prema tržišnim cijenama, naša fotonaponska elektrana bi se otplatila za pet godina”, naveo je Marko Ikić, viši asistent na Elektrotehničkom fakultetu u Istočnom Sarajevu.
Solarna elektrana itekako se isplatila, pa sada teže ka njenom širenju. Mnogi su mišljenja da bi prelazak na obnovljive izvore energije značio pravu energetsku tranziciju.
“Ne crpimo neke prirodne izvore, samim tim lako ih je montirati ugraditi ove solarne panele, jednostavni su za ugradnju. Može da ih priušti svako domaćinstvo, da koristi bilo koji svoj prostor npr krovove kuća, oni bi sami sebi proizveli električnu energiju”, kazao je Siniša Badnjar, student Elktrotehničkog fakultata u Istočnom Sarajevu.
Pomenuti benefiti prepoznati su i sa lokalnih nivoa vlasti.
“Elektrotehnički fakultet je u saradnji sa lokalnom zajednicom opštinom Istočna Ilidža napravio jedan od elaborata za napajanje i izgradnju jedne solarne elektrane na osnovnoj školi u toj loklanoj zajednici”, dodao je Slobodan Lubura, profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Istočnom Sarajevu.
U vrijeme energetske krize i poskupljenja cijena svih energenata, građani se sve više okreću alternativnim metodama grijanja, kako bi uštedjeli. Upravo bi solarni paneli mogli biti naša budućnost.
I nije mali broj onih koji su to shvatili. Sa Elektrotehničkog fakulteta kažu da je primjetan porast broja preduzeća i domaćinstava koji instaliraju solarne panele na svojim objektima. Finansijska isplativost i energetska efikasnost dovoljni su razlozi za ovakvu odluku.
“Za jedno domaćinstvo koje broji četvoročlana porodica, nekih 5 kilovata instalisanog kapaciteta jedne elektrane na krovu njihovog domaćinstva je sasvim dovoljno za napajanje potreba električnom energijom tokom čitave godine”, pojasnio je Marko Ikić, viši asistent na Elektrotehničkom fakultetu u Istočnom Sarajevu.
Dok stručnjaci nude konkretna rješenja dokazana u praksi, viši nivoi vlasti još ne prepoznaju izvore obnovljive energije kao takve. Pa čak i u periodu najveće energetske krize, Bosna i Hercegovina na ovaj način proizvodi tek 2,5% struje.
