Foto: BHRT
Dok dio naše zemlje želi biti dio ove inicijative, drugi dio poziva na "Berlinski proces". Ekonomisti poručuju, treba se naviknuti na potpunu ekonomsku saradnju.
Politika naše zemlje podijeljena je kada je riječ o inicijativi "Otvoreni Balkan" u okviru koje su Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija. Dok predstavnici vlasti u Republici Srpskoj žele odmah pristupiti ovoj asocijaciji, prvobitno nazvanoj mini Šengen, da bi, kako kažu, bili uključeni u prekograničnu saradnju, u Federaciji BiH ovu inicijativu smatraju kao, kako navode, nametanje srbijanske hegemonije i uticaja sa Istoka.
Berlinski proces kao evropocentričan i širi pojam uvijek se vezuje u kontekstu sa pričom oko Otvorenog Balkana. Iz Vijeća ministara BiH poruka - prije svega interesi građana.
“Što se tiče Berlinskog procesa, naravno ovo nas opet upućuje na stavove što se tiče vanjske politike o kojoj neću govoriti. To je u nadležnosti Predsjedništva BiH, ali naravno da svako ima svoj politički stav. Opet kažem ovo je put kako doći i do toga da imamo zajednički stav gledajući prije svega u fokusu interese Bosne i Hercegovine”, poručila je Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH.
“Moj odgovor Ani Brnabić na poziv za Otvoreni Balkan - hajde da završimo potpisane dogovore. Čekamo. Srbija je na Vladi ratificirala sporazume iz Berlinskog procesa. Imamo sve uslove da se i u Bosni i Hercegovini riješi pitanje na koji su paraf stavili svi politički akteri. Ostalo je da usvojimo ta tri dokumenta. Kada usvojimo dokumente spremni smo o tome razgovarati. Evo vam jedna teza pa je razradite. Priča o Otvornom Balkanu kao nekom srpskom svijetu. To je neka politička intriga u kojoj su svi Srbi u jednoj državi. Koliko u toj državi, regionalnoj i bez granica, ima muslimana Bošnjaka?”, pita se Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH.
“Termin Otvoreni Balkan je dugo zatvoren. Treba ga otvoriti. Vjerovatno oni koji su razmišljali o tome upravo su našli taj jedan sinonim za zatvorenost i predložili da pokušamo to da uradimo. Od same ideje podržao sam to kao član Predsjedništva, ali bilo je mnogo nerazumijevanja”, kazao je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.
Ekonomisti ističu bitnost ekonomske saradnje. Dok jedni naglašavaju olakšice kroz inicijativu Otvorenog Balkana, drugi poručuju da treba ispitati koliko je dominantna ekonomska dobit, te ima li drugih motiva.
“Pojednostavljujemo procedure na isti način, evo u ovom segmentu Zapadnog Balkana kao što to radi EU. Čak mislim da je ovo jedan od podsticaja EU da nas navikne na potpunu saradnju u ekonomskim procesima”, smatra ekonomista Željko Rička.
Dodaje da se trebaju postaviti uslovi koji bi se ugovorima međunarodno ozvaničili, te da je ekonomska saradnja na Balkanu, uprkos neslaganjima, prema podacima, na strani ekonomije.
