Ombudsmeni BiH imaju pravo da, bez prethodne najave, obilaze mjesta u kojima se nalaze, ili se mogu nalaziti, uhapšene, zatvorene ili pritvorene osobe.
Imaju pravo da pregledaju te prostorije, pristupaju podacima, te da bez prisustva službene osobe razgovaraju sa osobama lišenim slobode i sa svima koji mogu dati informacija o sumnjama da se krše ljudska prava u organu ili ustanovi u koju su ušli.
Ovakvu praksu od BiH traži Evropska unija i ona će da zaživi ako Parlamentarna skupština BiH konačno izmijeni Zakon o ombudsmenu BiH, koji je već u proceduri. Cilj je uspostavljanje tzv. preventivnog mehanizma protiv tortura i mučenja, čije formiranje je BiH obećala potpisujući odgovarajuću međunarodnu konvenciju još 2008. Rok za ovo što sada slijedi je istekao davne 2009, a ovaj put BiH ne može mnogo da vrda jar je preventivni mehanizam postao jedan od 14 uslova Brisela za otpočinjanje pregovaračkog procesa sa EU.
Da bi obavljali poslove preventivnog mehanizma za sprečavanje torture i drugih surovih, neljudskih, ili ponižavajućih postupaka i kazni u BiH, ombudsmeni BiH dobijaju nekoliko novih ovlaštenja. Osim pomenute nenajavljene posjete mjestima u kojima su smještene osobe kojima je oduzeta sloboda kretanja, oni će davati preporuke vlastima u BiH za poboljšanje uslova boravka u na pomenutim mjestima, preporuke za izmjenu zakona, ali će izvještaje slati i nadležnom Potkomitetu UN.
– Osoba lišena slobode u smislu ovog zakona je osoba kojoj je, prema odluci sudskog, upravnog ili drugog nadležnog organa, određeno bilo kakvo zadržavanje, zatvaranje ili smještaj u javno ili privatno mjesto čuvanja pod nadzorom, a koje ta osoba ne može napustiti svojevoljno – navodi se, između ostalog, u predloženim izmjenama i dopunama zakona.
Institucija ombudsmena BiH ima pravo da angažuje i druge nezavisne stručne osobe iz akademske zajednice za odgovarajuće oblasti, kao i predstavnike organizacija civilnog društva za zaštitu ljudskih prava.
Osim ispunjavanja međunarodnih obaveza, ovaj mehanizam je BiH potreban i zbog, najblaže rečeno, lošeg stanja na terenu. To pokazuje i broj žalbi koje Institucija ombudsmena prima od onih kojima je u BiH ograničena sloboda kretanja. U posljednjem izvještaju za 2021. godinu takvih žalbi je bilo čak 91, otprilike iste kao i godinu prije. U 2021. najviše je bilo žalbi na Zavod za izvršenje krivično-pravnih sankcija i drugih mjera BiH (tzv. državni zatvor) – čak 21.
Slijede KPZ Zenica, Tuzla, Banjaluka, Bihać, Orašje, Sarajevo, Foča, Mostar, Bijeljina, Busovača, Doboj i Istočno Sarajevo. Pritvorenici i zatvorenici se najviše žale na zdravstvenu zaštitu, na uslove smještaja i tretmana, korištenje vanzavodskih pogodnosti, kao i na ostvarivanje prava na premještaj u drugu ustanovu.
Juče smo pokušali da čujemo mišljenje sadašnjih i bivših ombudsmena za ljudska prava BiH, ali su bili na putu, bili su bolesni ili se jednostavno nisu javljali na telefon.
Mile Lasić, predsjednik komisije PS BiH za praćenje uslova boravka u zatvorima, preko sekretarice nam je poručio da na temu uslova u zatvorima može da razgovara tek iduće sedmice.
Imaju pravo da pregledaju te prostorije, pristupaju podacima, te da bez prisustva službene osobe razgovaraju sa osobama lišenim slobode i sa svima koji mogu dati informacija o sumnjama da se krše ljudska prava u organu ili ustanovi u koju su ušli.
Ovakvu praksu od BiH traži Evropska unija i ona će da zaživi ako Parlamentarna skupština BiH konačno izmijeni Zakon o ombudsmenu BiH, koji je već u proceduri. Cilj je uspostavljanje tzv. preventivnog mehanizma protiv tortura i mučenja, čije formiranje je BiH obećala potpisujući odgovarajuću međunarodnu konvenciju još 2008. Rok za ovo što sada slijedi je istekao davne 2009, a ovaj put BiH ne može mnogo da vrda jar je preventivni mehanizam postao jedan od 14 uslova Brisela za otpočinjanje pregovaračkog procesa sa EU.
zastave EU i BiHFOTO: STEPHANIE LECOCQ/EPA
Da bi obavljali poslove preventivnog mehanizma za sprečavanje torture i drugih surovih, neljudskih, ili ponižavajućih postupaka i kazni u BiH, ombudsmeni BiH dobijaju nekoliko novih ovlaštenja. Osim pomenute nenajavljene posjete mjestima u kojima su smještene osobe kojima je oduzeta sloboda kretanja, oni će davati preporuke vlastima u BiH za poboljšanje uslova boravka u na pomenutim mjestima, preporuke za izmjenu zakona, ali će izvještaje slati i nadležnom Potkomitetu UN.
PROČITAJTE JOŠ
MIR U ZEMLJI SILE I NEPRAVDE Kakvo je stanje ljudskih prava u postdejtonskoj BiH
– Osoba lišena slobode u smislu ovog zakona je osoba kojoj je, prema odluci sudskog, upravnog ili drugog nadležnog organa, određeno bilo kakvo zadržavanje, zatvaranje ili smještaj u javno ili privatno mjesto čuvanja pod nadzorom, a koje ta osoba ne može napustiti svojevoljno – navodi se, između ostalog, u predloženim izmjenama i dopunama zakona.
Institucija ombudsmena BiH ima pravo da angažuje i druge nezavisne stručne osobe iz akademske zajednice za odgovarajuće oblasti, kao i predstavnike organizacija civilnog društva za zaštitu ljudskih prava.
Osim ispunjavanja međunarodnih obaveza, ovaj mehanizam je BiH potreban i zbog, najblaže rečeno, lošeg stanja na terenu. To pokazuje i broj žalbi koje Institucija ombudsmena prima od onih kojima je u BiH ograničena sloboda kretanja. U posljednjem izvještaju za 2021. godinu takvih žalbi je bilo čak 91, otprilike iste kao i godinu prije. U 2021. najviše je bilo žalbi na Zavod za izvršenje krivično-pravnih sankcija i drugih mjera BiH (tzv. državni zatvor) – čak 21.
FOTO: MARIANA ĐURIĆ/RAS SRBIJAFOTO: MARIANA ĐURIĆ/RAS SRBIJA
Slijede KPZ Zenica, Tuzla, Banjaluka, Bihać, Orašje, Sarajevo, Foča, Mostar, Bijeljina, Busovača, Doboj i Istočno Sarajevo. Pritvorenici i zatvorenici se najviše žale na zdravstvenu zaštitu, na uslove smještaja i tretmana, korištenje vanzavodskih pogodnosti, kao i na ostvarivanje prava na premještaj u drugu ustanovu.
Juče smo pokušali da čujemo mišljenje sadašnjih i bivših ombudsmena za ljudska prava BiH, ali su bili na putu, bili su bolesni ili se jednostavno nisu javljali na telefon.
Mile Lasić, predsjednik komisije PS BiH za praćenje uslova boravka u zatvorima, preko sekretarice nam je poručio da na temu uslova u zatvorima može da razgovara tek iduće sedmice.
SUMNJE U MINISTARSTVU PRAVDE BIH
Izmjene zakona je pripremila radna grupa pod palicom Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, a u tom procesu vlade Srpske, entiteta FBiH i Distrikta nisu imale primjedbi. Isti slučaj je i s Agencijom za zaštitu ličnih podataka BiH i Ministarstvom finansija i trezora.
Međutim, Ministarstvo pravde BiH sumnja da nacionalni preventivni mehanizam neće biti ostvaren na najbolji način ako se to ovlaštenje da Instituciji ombudsmena BiH. Oni su stava da bi zaštita ljudskih prava bila bolja ako bi se ti poslovi dodijelili nekoj drugoj instituciji BiH.
