fbpx

Od proljeća primjena sporazuma iz Berlina: Na potezu institucije BiH

Berlin sporazum Oslobodjenje

 Puni učinak ključnih elemenata sporazuma između šest zemalja Zapadnog Balkana desit će se kada ih sve zemlje potpisnice provedu.

 
 Na Samitu lidera šest zemalja Zapadnog Balkana u okviru Berlinskog procesa 3. novembra potpisana su tri sporazuma o slobodi kretanja s ličnom kartom, priznavanju visokoškolskih kvalifikacija i priznavanju profesionalnih kvalifikacija. Iz Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) za naš list ističu da je važnost sporazuma višestruka.
 
NASTAVAK PODRŠKE
- Oni su dio agende o slobodnom kretanju i preduslov za kreiranje zajedničkog regionalnog tržišta, odnosno implementaciju ostalih aktivnosti predviđenih ovim akcionim planom. Slično široko rasprostranjenom uticaju regionalnog sporazuma o smanjenju cijena rominga i zelenih koridora, i njihov uticaj na terenu će biti direktan i konkretan. Time se doprinosi izgradnji mostova koji su i dalje potrebni u našem regionu, kao i mostova sa Evropskom unijom, i to na osnovu jednakog postupanja, ističu iz RCC-a.
 
Nadajući se brzom postupku ratifikacije, kažu da će nastaviti podržavati provođenje i upravljanje sporazumima, tako da njihove predviđene koristi što prije dopru do onih kojima su namijenjene.
 
- Tri sporazuma treba ratificirati, prihvatiti ili odobriti na nacionalnom nivou, u skladu sa uslovima predviđenim u odgovarajućim propisima svake strane. Nakon ratifikacije na nacionalnom nivou, strane kod depozitara deponuju zvaničnu obavijest o ratifikaciji, prihvatanju ili odobrenju, objašnjavaju iz RCC-a i dodaju da su u redovnom kontaktu sa svim potpisnicama sporazuma oko procesa ratifikacije.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, prema informacijama kojima raspolažu, navedena tema trebala bi da se nađe na jednoj od narednih sjednica Vijeća ministara, nakon čijeg odobrenja ide u dalju proceduru Predsjedništvu BiH, pa onda i Parlamentarnoj skupštini.
 
- S proceduralnog stanovišta, sporazum o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija stupa na snagu u roku od tri mjeseca nakon ratifikacije, dok za sporazum o priznavanju profesionalnih kvalifikacija može trebati i do 18 mjeseci. Što se tiče sporazuma o slobodi kretanja sa ličnom kartom, njegovo stupanje na snagu je previđeno u roku od 30 dana nakon deponovanja isprava o ratifikaciji, ističu iz RCC-a.
 
Iz Delegacije Evropske unije u BiH kažu da EU pozdravlja potpisivanje sporazuma koji će pomoći poboljšanju i podsticanju regionalne saradnje na Zapadnom Balkanu, što je jedan od ključnih elemenata u procesu EU integracija.
 
- Ovi sporazumi će olakšati slobodu kretanja i zapošljavanje širom regiona, poboljšati povezanost i doprinijeti ekonomskoj saradnji i jačanju zajedničkog regionalnog tržišta, kažu iz Delegacije.
 
Smatraju da će “ključni elementi ovih sporazuma, od kojih će imati koristi cijeli region, ali i pojedine zemlje, imati puni učinak kada ih sve zemlje potpisnice primijene i implementiraju”.
 
- Stoga, pozivamo vlasti u BiH da osiguraju da se ovi sporazumi ratifikuju i implementiraju što je prije moguće, kako se prilike ne bi propustile i građani mogli u potpunosti iskoristiti njihove pogodnosti, poručuju iz Delegacije za naš list.
 
Dr. Marika Djolai, članica Savjetodavne grupe Balkan u Evropi i vodeća ekspertica Particip GmbH, smatra da su sporazumi dokaz kontinuirane podrške regionalnoj ideji, s obzirom na to da su lideri Zapadnog Balkana Akcioni plan za zajedničko regionalno tržište 2021-2024. podržali još na Samitu u Sofiji 2020.
 
- Svaka zemlja, tačnije parlament svake zemlje, mora da ratifikuje sporazume. Ja sam optimistična što se tiče novog saziva Parlamentarne skupštine BiH, zato što su tu predstavnici različitih političkih subjekata. S obzirom na to da sve zemlje u regionu, čak i lideri, pokazuju da razumeju značaj ekonomskog povezivanja, zaista se nadam da se cela priča neće blokirati po nekoj nacionalnoj ili nacionalističkoj osnovi i da će biti dovoljno razuma među svim predstavnicima da prepoznaju i prihvate značaj tog ekonomskog povezivanja i zajedničkog tržišta i ideje prosperiteta koja stoji kao rezultat poslednjeg samita Berlinskog procesa, kaže dr. Djolai.
 
Smatra da naša zemlja neće biti posljednja koja će ratificirati sporazume.
 
- Bez obzira na unutrašnjopolitičku destabilizaciju i relativno konfliktnu situaciju između dva entiteta, pokazalo se i na svim različitim političkim nivoima da postoje neke racionalne snage koje bi mogle da prevagnu u sistemu i da prihvate saradnju. Sada je BiH u boljem položaju da odmah stavi ovo pitanje na dnevni red, jer su tek završeni izbori i novi saziv se postavlja. Za razliku od drugih zemalja, kao što je Kosovo koje ima kontinuirani problem u odnosu sa Srbijom i obratno, mislim da će za njih možda biti teže da ratifikuju sporazume u odnosu na BiH. Sa jedne strane, to sigurno zavisi i od volje političkih lidera, ali sa druge strane, tu je i međunarodna zajednica i zemlje članice Berlinskog procesa, koje bi morale da i dalje rade, prevashodno sa RCC-om i sa pojedinačnim zemljama, kako bi bile sigurne da će doći do toga da se sporazumi ratifikuju. Ja se tome nadam, poručuje dr. Djolai.
 
Toby Vogel, viši saradnik berlinskog Vijeća za politiku demokratizacije, kaže da je itekako dobrodošlo što šest zemalja Zapadnog Balkana želi da otvori vrata studentima i profesionalcima koji žele da rade u nekoj drugoj zemlji navedenog područja.
 
MJESECI ČEKANJA
- Priznavanje diploma je ključni korak ka slobodi kretanja između ovih zemalja. Bilo bi glupo misliti da će to na neki način riješiti brojna bilateralna pitanja između šest zemalja Zapadnog Balkana, tačnije zloćudnu ulogu koju Srbija igra na Kosovu, u Bosni i Hercegovini, a posebno u Crnoj Gori, smatra Vogel.
 
Zlatko Miletić, delegat Doma naroda PSBiH u odlazećem sazivu i novoizabrani poslanik Predstavničkog doma PSBiH, kaže da su sporazumi jako važni, prvenstveno sa ekonomskog aspekta, jer oni kasnije omogućuju efikasni promet robe i usluga na Zapadnom Balkanu.
- Mislim da se ratifikacija, kad je u pitanju BiH, neće desiti brzo. Još je neizvjesno kada će se formirati i kada će zaista početi sa radom Zastupnički dom, a samim tim i Dom naroda na državnom nivou. Ti će sporazumi prvo doći u Predsjedništvo, pa po proceduri u PSBiH moraju doći prvo do nadležnih komisija, a onda te nadležne komisije, koje nisu formirane, moraju dati mišljenje i tek onda dolaze u jedan i drugi dom. Kada se usvoje, vraćaju se u Predsjedništvo na konačnu ratifikaciju. Tako da najranije, kako mogu pretpostaviti, ratifikacija se neće desiti narednih tri-četiri mjeseca, ističe Miletić.
 
Ipak, smatra da neće biti problema prilikom samog usvajanja u PSBiH.
 
- BiH je na Samitu predstavljao gospodin Zoran Tegeltija (predsjedavajući VMBiH u odlazećem sazivu, op. a). S obzirom na to da on uglavnom izlazi sa usaglašenim stavovima kada su u pitanju SNSD i HDZ, vjerujem da, u tom kontekstu, neće biti problema, zaključuje Miletić.