Objavljeni podaci o broju ilegalnih migranata na zapadnom Balkanu
Foto: Dnevnik.hr
Najveći procentualni porast novopridošlih migranata na zapadnom Balkanu u 2023. u odnosu na 2022. registrovan je u BiH, pokazuju najnoviji podaci koje je objavio UNHCR.
Kako je navedeno, ove godine u BiH zabilježeno je 26 odsto više migranata nego u prethodnoj godini, što je ujedno najveći procentualni porast u regionu. Kada su u pitanju apsolutni brojevi, ove godine u BiH je registrovano 31.152 migranta, dok je prošle godine zabilježeno 24.813 migranata.
Jedino je Srbija imala veći broj registrovanih migranata, njih 101.098, ali ovaj broj je manji u odnosu na prošlu godinu, kada su imali 112.096 migranata.
Ovi podaci pokazuju da su sve zemlje koje su potpisale nove sporazume s Frontexom imale znatno više uspjeha u suzbijanju ilegalnih migracija.
Ostale zemlje regiona imaju daleko manji broj migranata u odnosu na BiH. Sjeverna Makedonija je ove godine imala 11.645 migranata, a prošle godine 26.182. migranta. Iza Sjeverne Makedonije je Albanija sa 4.269 migranta, dok je prošle godine taj broj bio 7.744 migranta, te Crna Gora, koja je ove godine imala 4.897 migranta, a prošle godine 7.588 migranta. Na Kosovu je, pak, ove godine bilo 590 migranta, a prošle godine 841.
Treba napomenuti da su podaci i za ovu i za prošlu godinu zaključeni s krajem novembra, odnosno nisu uračunati podaci iz decembra.
Kada je u pitanju krijumčarenje migrantima, tokom 11 mjeseci ove godine Granična policija BiH je evidentirala 73 krivična djela, dok je u istom periodu prošle godine evidentirano 56 ovih djela.
Kako su za "Nezavisne" rekli u Graničnoj policiji BiH, za ova djela osumnjičena je 101 osoba, od kojih je 47 lišeno slobode koji su pokušali prokrijumčariti više od 630 osoba.
"Najviše osoba koje se pokušavaju krijumčariti su državljani Republike Turske, Afganistana, Pakistana, Bangladeša i Narodne Republike Kine. Od početka ove godine, najveći broj kaznenih djela Krijumčarenje ljudi evidentirano je na području Zvornika, Huma i Gorice", rekli su nam oni.
Zanimljivi su podaci da je najveći broj zahtjeva za azil podnesen u BiH. Naime, od ukupno 35.600 zahtjeva za azil njih 28.848 podneseno je u BiH. Daleko iza BiH je Crna Gora, u kojoj je zahtjev podnijelo 4.897 migranata, što predstavlja ukupan broj registrovanih migranata u toj zemlji.
Od ukupnog broja najviše je bilo Sirijaca, njih 48 odsto, zatim iz Maroka 15 odsto, pa iz Avganistana 14 odsto. Ostalih nacionalnosti je bilo ispod dva odsto, i među njima su Iranci, Pakistanci, Iračani, Palestinci, Burundinci i Egipćani.
"U novembru je na teritoriji zapadnog Balkana bilo prisutno 8,4 hiljada ljudi, uključujući 326 djece bez pratnje. Od ovog broja 67 odsto su u Srbiji pa u BiH gdje je zabilježeno 26 odsto", naglasili su.
BiH je jedina zemlja u kojima Frontex još nije angažovan u punom kapacitetu. Nakon više od godinu dana pregovaranja, ministri u Savjetu ministara BiH su konačno sredinom decembra postigli saglasnost o tekstu s Frontexom.
Nenad Nešić, ministar bezbjednosti BiH, je rekao da je Republika Srpska tražila da se prilikom angažovanja Frontexa uzme u obzir unutrašnja struktura BiH. Problem je riješen tako što će u sporazumu, koji treba da bude potpisan, stajati formulacija da će Frontex djelovati u skladu s ovlaštenjima i nadležnostima koje postoje u BiH.
Ovaj sporazum bi trebalo da potpišu BiH i EU, ali još nije poznato kada će do toga doći.
