Kada će u BiH doći vakcine protiv koronavirusa, od kojeg proizvođača i u kojoj količini, pitanje je koje su jučer poslanici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH u više navrata uputili vlastima na online sjednici na kojoj se, pored ostalog, raspravljalo o Informaciji Vlade FBiH o uticaju pandemije koronavirusa na privredu i zdravstvo.
- Vakcine dolaze kada nam javi Ministarstvo civilnih poslova BiH, odnosno Covax mehanizam, jer je Ministarstvo direktno pregovaralo s njima. Bilo je nagovještaja da ćemo do 10. februara dobiti prve doze vakcine putem Covax mehanizma. Hoću da kažem da nismo kasnili s uplatom novca za vakcine putem tog mehanizma i očekujemo da će se i to vrednovati, rekao je Goran Čerkez, pomoćnik federalnog ministra zdravstva, dodajući opredjeljenje da vakcina mora biti registrirana ili unutar EU ili Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.
Doktorica Mia Blažević iz Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo FBiH istakla je da imamo povoljnu epidemiološku situaciju koja je rezultat dobro donesenih mjera.
- Moram istaknuti opasnost koja je prisutna kako u Evropi tako i u svijetu, a to je činjenica da se novi soj virusa brže širi i da je evidentiran u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji, te da predstavlja visoki rizik za našu zemlju. Pojavili su se sojevi virusa koji su imuni na cjepivo. Dosadašnja istraživanja pokazuju da oni koji su preboljeli koronavirus nemaju zaštitu od novih sojeva, kaže Blažević.
Snježana Bodnaruk iz federalnog Ministarstva zdravstva podsjetila je na to da je Pfizer pristupio Covaxu, dodajući da smo spremni za prijem tog cjepiva i da su osigurani hladni lanci. Podsjetila je na nedavni sastanak predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltije s entitetskim premijerima, na kojem je dogovoreno da država ide u direktnu nabavku od proizvođača, s obzirom na kašnjenja iz Covaxa i mehanizma EU.
- Putem Ministarstva vanjskih poslova BiH zatražene su informacije od Ruske Federacije i NR Kine da dostave sažetak karakteristika proizvođača vakcina kako bismo ih spremno dočekali i čekamo povratne informacije, napominje Bodnaruk.
Poslanici su kritikovali Vladu da nije pravovremeno počela s potrebnim aktivnostima, da nemamo informacije da li je novi soj virusa stigao u BiH i zašto je velika smrtnost ako se u posljednje vrijeme bilježi pad novozaraženih. Čerkez kaže da najveći rizik predstavljaju dolasci iz Srbije, jer su imali liniju s Britanijom, ali da postoji i rizik od ulaska naših ljudi u zemlju. Podsjetio je na to da imunizaciju nisu počele ni Crna Gora i Sjeverna Makedonija, dok je Srbija imunizirala 250.000 ljudi. Čerkez kaže da je BiH sedma u Evropi po smrtnosti, naglašavajući da je smrtnost u FBiH tri, dok je u RS-u četiri posto, što značajno utječe na našu poziciju.
Alma Kratina, šefica Kluba poslanika DF-a, kritikovala je premijera FBiH Fadila Novalića i ministra zdravstva Vjekoslava Mandića, koji se nisu obratili poslanicima.
- Ne slažem se s konstatacijom da su pravovremeno pokrenuli aktivnosti u nabavci cjepiva, jer sve što čujemo je u nekom futuru, kaže Kratina, dok predsjednica Kluba Naše stranke Sabina Ćudić ističe da su izvještaji Vlade pokušaj relativizacije koja nudi opasno lažnu sliku građanima o odgovoru na pandemiju.
Mara Đukić iz DF-a smatra da svi plaćamo danak rascjepkanosti države na kantone i na lokalnu samoupravu, a da se ljudi pokušavaju dovijati na sve načine. Iz SDP-a su vlastima skrenuli pažnju na nedostatak testova u kantonima, tražeći odgovor na pitanje da li će se refundirati troškovi onima koji su se zbog toga morali testirati u privatnim klinikama, a osigurani su.
Adin Huremović iz SBB-a pitao je da li imamo plan o tome koliko građana se želi vakcinisati, na što je Čerkez odgovorio da se kroz istraživanja 50 posto stanovništva izjasnilo da želi primiti vakcinu. Ministrica finansija FBiH Jelka Milićević kaže da se uticaj pandemije tokom 2020. odrazio i na naplatu javnih prihoda.
- Prateći naplatu prihoda po osnovu indirektnih i direktnih poreza te socijalnih doprinosa, isti je u kumulativu manje naplaćen u odnosu na 2019. u iznosu 553 miliona KM. Promatrajući strukturu javnih prihoda, najveći pad u kumulativu imali su indirektni porezi od 15,8 posto, a koji su posljedica smanjenja potrošnje, posebno u aprilu i maju kada je pad bio veći od 20 posto, kaže Milićević.
