Foto: N1
Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo, 9. maja je svim osnovnim i srednjim školama poslalo informaciju kao Dopunu „preporukama za rad s učenicima i roditeljima učenika nakon kriznog, tragičnoj događaja u susjednoj Srbiji“ koje su na školske adrese poslane 4. maja.
U ovoj Dopuni preporučuje se školama kako da postupaju „u slučaju da učenik iznosi stavove ili prijeti da će oduzeti sebi život i/ili na neki način ugroziti druge osobe“. Navedeno je da su oni koji imaju informaciju o prijetnji dužni obavijestiti direktora koji zatim poziva roditelje učenika neprihvatljivog ponašanja i nadležnu policijsku upravu, te škola daje preporuku za psihijatrijski pregled.
Da li nadležni žele da suštinski pomognu ili da se na vrijeme “ograde” ukoliko se nešto slično beogradskoj tragediji desi i kod nas? O Preporukama, mjerama i adekvatnom odgovoru na tragediju, govorili su Melisa Mizdrak, stručna saradnica ministarstva i profesor psihologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu, Aleksandar Baucal.
Stručna saradnica ministarstva Melisa Mizdrak kaže da je ekspertni tim učestvovao u kreiranju smjernica.
“Ministarstvo za odgvoj i obrazovanje KS ima kontinuiranu saradnju sa psiholozima, socijalnim radnicima, direktorima i direktoricama. Svaki dan se obilaze škole od strane ministarstva. To je mjesto gdje dobijemo informacije s terena i u skladu s pravilnicima svaku situaciju koja se prepozna kao incidentna ili rizična, odmah se pozivaju socijalni radnicni , psiholozi i na temelju toga se dokazuje da je dijete u riziku. Ako se primjeti takvo dijete, da ima potencijalno rizično ponašanje, stručna služba obavijesti roditelje i druge profesionalce. Mi smo svi pogođeni kriznim događajem u Beogradu i dali smo preporuke koliko je važno da se pozovu roditelji i da se skrene pažnja na njihovu odgovornost. U oktobru 2022. smo formirali mobilni tim za hitne intervencije jer smo imali određena pitanja kolega i uznemirenost. Poslali smo sada preporuku upućenu profesionalcima kako prevenirati te događaje. Sve radimo u interesu djeteta. Kada imate dijete koje ima spisak gdje kaže da će ubiti prijatelje, ne vidim da je sporno da se dijete uputi psihijatru i to je preporuka roditelju. Kolege u školama imaju neke informacije i zabrinuti su i iz tog straha smo to uradili. Ovo nije samo problem obrazovanja, već šire društvene zajednice”, kaže Mizdrak.
Profesor psihologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu, Aleksandar Baucal komentirao je preporuke ministarstva iz Sarajeva.
“Ova situacija je nešto s čim se suočavamo prvi put. Odjeci ove tragedije se pojavljuju i u regionu. Mi smo time zatečeni i šokirani, i odgovornost je na svim institucijama. Svi smo povišeno angažovani na ovom problemu. Niz ovih mjera je urađeno da se prevenira. Uz ovakve situacije moramo da širimo osjećaj sigurnosti, a ne osjećaj panike. Kada se mjere osmišljavaju mora se imati na umu kako će one utjecati na učenike i roditelje. Umjesto da učenici u školi u kojoj odrastaju, imaju osjećaj sigurnosti, oni iz osjećaja straha mogu to da zloupotrebe i da izazivaju takve situacije. Primjer imamo iz Srbije kada su u dvije škole policajci poslali dopis da se sastavi spisak učenika koji su bili uključeni u vršnjačko nasilje. Siguran sam da je namjera ljudi iz MUP-a bila pozitivna da se nekako preveniraju rizični slučajevi, ali nisu to dobro formulisani. Kada dođe policija da razogvara s djecom to je pretjernao. Škola je prvo mjesto i prije nego što dijete pošaljete na psihjatrijsku procjenu, treba aktivirati sve mehanizme škole i da tek u nekim krajnjim slučajevima dijete šaljete u psihijatriju. Treba od škola stvarati zajednicu. Iako je potrebno u nekim slučajevima u procjeni situacije, školi potrebna stručna pomoć, onda ministarstvo pošalje ljude u školu i da kao krajnju mjeru koristimo slanje djece u psihijatrijske ustanove”, kaže Baucal.
Dodao je kako učitelji žive s tom djecom, poznajuo njihove roditelje, i ako to neko dijete na pogrešan način želi ostvariti poštovanje drugara, oni to mogu da prepoznaju i da se to najčešće pokaže, iako je zabrinjavajuće, da nisu za psihotrerapiju.
“Ako bismo tu djecu slali na psihijatrijsku procjenu, malo bi i obezvrijedili i obrazovanje”, kaže baucal.
Mizdrak dodaje da ministarstvo ima redovnu proceduru i da svjedoče da nije krizna situacija.
“Ovo nije zanemarijući događaj iz Beograda i pokazujemo empatiju i svakako imamo znanje da je ugrožen dječiji interes. U izrazito ekstremnoj situaciji kada dijete kaže da će ubiti svoje kolege svaki psiholog će ozbiljno shvatiti tu poruku i poslati ga na drugu procjenu. Naše kolegice iz škola u normalnim situacijama trebaju nekoliko puta razgovarati s rodieljima da ga ubijede da dijete ode stručnjaku na procjenu. Za mene je Beograd strašan i mislim da nije skandalozno poslati dijete na daljnju procjenu. Moramo raditi na zaštiti mentalnog zdravlja, s psiholozima, psihotarapaetima, pa zašto ne zatražiti pomoć. Nije dječije kada ono kaže da će se ubiti. Vrlo je važno da se parati ponašanje djeteta”, dodaje Mizdrak.
