Da bi BiH mogla otvoriti pretpristupne pregovore nakon što je dobila kandidaturu za članstvo, moraće implementirati svih 14 prioriteta za članstvo, uključujući i pitanje izborne reforme, potvrđeno je "Nezavisnim novinama" u Delegaciji EU u BiH.
Kako su nam napomenuli, prioriteti jedan i četiri eksplicitno upućuju na potrebu ustavne i izborne reforme i stoga ih je potrebno riješiti.
"Ustavna i izborna reforma ostaje ključno pitanje za BiH. I dalje ostaje neriješeno pitanje sprovođenje presude u predmetu 'Sejdić i Finci' i povezanih presuda Evropskog suda za ljudska prava, a rezultat toga je dalja diskriminacija kroz izborni sistem. Štaviše, premda su izbori u oktobru 2022. prošli relativno glatko, slučajevi izborne prevare i dalje podrivaju povjerenje u izborni sistem", kažu oni.
Ističu da kandidatski status predstavlja prekretnicu za BiH te kažu da očekuju da novoformirane vlasti iskoriste zamah i nastave reforme koje su davno trebale biti sprovedene, a koje bi omogućile otvaranje pristupnih pregovora.
U prethodnom izvještaju o napretku koji je objavila Evropska komisija istaknuto je da nije postignut napredak u rješavanju uslova koji se tiču izbornih standarda.
"Uprkos intenzivnom dogovaranju, političke stranke nisu bile u stanju da se dogovore o reformama kako bi se Ustav i izborni okvir uskladili sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Dok je Centralna izborna komisija usvojila određena poboljšanja putem podzakonskih akata, parlament nije usvojio izmjene Izbornog zakona", kažu oni.
Dodaju i da parlament nije usvojio ni amandmane na Izborni zakon kako bi se odgovorilo na preostale preporuke OSCE/ODIHR-a i GRECO-a, uključujući i u pogledu transparentnosti finansiranja političkih partija.
"Između jula 2021. i marta 2022. EU i SAD su, uz podršku Venecijanske komisije, otvorili razgovore među političkim strankama o paketu izbornih i ustavnih reformi za poboljšanje izbornih standarda, uklanjanje etničke diskriminacije i diskriminacije na osnovu prebivališta iz Ustava u skladu sa presudom Evropskog suda za ljudska prava kako bi obezbijedili novi izborni model za Predsjedništvo i reforme Ustava entiteta FBiH, kako bi se poboljšala njegova funkcionalnost. Uprkos intenzivnom pregovaranju, pokazalo se da stranke nisu u stanju da pronađu rješenje u skladu sa evropskim standardima uoči izbora 2022. godine", naglasili su.
Vehid Šehić, direktor Koalicije građana "Pod lupom", kaže za "Nezavisne novine" da bi političke stranke trebalo da iskoriste 2023. godinu, koja nije izborna, da se konačno sprovede izborna reforma, što, kako kaže, uključuje i implementaciju presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić i Finci", kao i tehnička poboljšanja.
"Neupitno je da se pod hitno mora formirati interresorna parlamentarna radna grupa za izmjene Izbornog zakona i da ona treba da promtno počne raditi kako bi u ovoj godini imali prijedloge za izmjene, da bi se sve to moglo raspravljati, provesti javna rasprava i da se na sljedeće lokalne izbore ide s novim Izbornim zakonom", kaže on.
Prema njegovom mišljenju, reforma mora da uključuje i uvođenje novih tehnologija, što bi, kako tvrdi, podržali svi građani.
