Nema dogovora o Izbornom zakonu - Kada će reagovati Schmidt?
Foto: vijesti.ba
Iz Ureda visokog predstavnika poručuju da pitanje integriteta izbora treba odvojiti od ostalih, spornih političkih pitanja, uključujući i provedbu grupe predmeta Sejdić i Finci
Danas se navršavaju dva mjeseca otkako je visoki predstavnik u BiH Christan Schmidt upozorio domaće političke lidere da će nametnuti tehničke izmjene Izbornog zakona BiH ako ne postignu dogovor.
BONSKE OVLASTI
Uprkos stranačkim pregovorima, međusobnim optuživanjima i nadmudrivanjima, dogovora nema, baš kao što ni Schmidt nije posegnuo za bonskim ovlastima. Zatražili smo odgovor na pitanje da li će nametnuti izmjene Izbornog zakona?
- Vraćanje povjerenja u izborni sistem ostaje prioritet, koji organi vlasti u BiH trebaju odmah rješavati s obzirom na to da se neophodna poboljšanja integriteta izbora putem rješenja usklađenih s međunarodnim standardima i preporukama moraju pravovremeno provesti, imajući u vidu održavanje lokalnih izbora u oktobru, rečeno je za Oslobođenje u OHR-u, uz napomenu da pitanje integriteta izbora treba odvojiti od ostalih, spornih političkih pitanja, uključujući i provedbu grupe predmeta Sejdić i Finci.
Predsjednik Strateškog odbora Koalicije Pod lupom Vehid Šehić kaže za naš list da bi najbolje bilo kad bi naši političari koji čine vlast došli do određenih rješenja, kojim bi se mijenjao Izborni zakon u onom dijelu koji se tiče kredibiliteta i integriteta izbornog procesa.
- Ali, veoma je teško predvidjeti da li će oni to uraditi ili ne. Sigurno će visoki predstavnik reagovati, jer je čak rekao da bi do kraja marta trebalo da se izvrše sve izmjene koje su neophodne, a kako bi se objavile u Službenom listu i kako bi Centralna izborna komisija BiH mogla prilagoditi određene provedbene akte izmjenama. Početkom maja CIK donosi odluku o održavanju lokalnih izbora. Da li će do toga doći - ne znam. Ali, ako se naši političari nastave ovako neodgovorno ponašati i ne izvršavati obaveze koje su preuzeli - da moraju izvršiti reformu izbornog zakonodavstva, implementirati odluke Evropskog suda za ljudska prava, onda će sigurno u jednom dijelu reagovati visoki predstavnik, kao što je i reagovao nakon što su završeni izbori u oktobru, kada je nametnuo rješenja o načinu popune Doma naroda. On će sigurno to učiniti. Međutim, ostavlja, opet, dovoljno vremena političarima da se dogovore, ističe Šehić.
Dodaje da je Izborni zakon specifična obaveza koja traje još od 2010, kada je donesena prva odluka u slučaju Sejdić i Finci.
GOMILANJE OBAVEZA
- Od tada je prošlo četrnaest godina, a ništa nisu napravili. Da imamo odgovornije političare, ne bismo o ovome govorili. Svako od njih ima svoj pogled, svako uslovljava podršku nekom zakonu, ali traži da se nešto drugo uradi. To je svojstveno u politici još od 2001, 2002. godine, kada smo imali tri-četiri neispunjena postprijemna uslova kad smo primljeni u Vijeće Evrope. Jedan je bio reforma izbornog zakonodavstva, ali su uvijek željeli u nekom paketu da se to napravi, tako da se samo gomilaju obaveze koje ne izvršavaju, a prihvatili su ih. Nema dijaloga, nema kompromisa, imamo ucjene, a kad imate ucjene i nepovjerenje među njima, onda imate političku situaciju kao što je u BiH. Najveći gubitnici su građani, zaključuje Šehić.
