Dječiji dom brine o četrdesetoro najugroženije djece, dok Grad izdvaja novac za manje od polovine radnika u ovoj ustanovi. Rješenja nema kao ni gradskog vijeća.
Nastavak rada ustanove Dječiji dom Mostar, koja brine o četrdesetoro djece i mladih od tri do 22 godine bez roditeljskog staranja, pod znakom je pitanja. Ministarstvo socijalne zaštite HNK-a propisalo je da ustanove ovog tipa ne mogu funkcionisati bez socijalnog radnika i psihologa, za čiji rad u 2020. godini mostarski dom nema dovoljno novca. Tim povodom, direktorica Dalida Demirović uložila je amandman tokom javne rasprave o budžetu Mostara za 2020, a u slučaju da se kreatori tog dokumenta na sve to ogluše, bila bi, kako kaže, primorana novac tražiti kroz projekte ili donacije. U protivnom, Dom bi ostao bez važnih karika u radu, pa bi i opstanak došao pod znak pitanja. Demirović ipak vjeruje da će gradske vlasti imati sluha za najugroženiju djecu u gradu, tim prije što se manje od polovine uposlenika Doma finansira iz budžeta, dok ostali dohotke ostvaruju donacijama i u sklopu raznih projekata.
- Grad kao osnivač izdvaja sredstava za ukupno 14 uposlenika Doma, dok se preostalih 16 finansira na druge načine. Zbog toga sam nedavno zatražila novac za plate i doprinose za socijalnog radnika i psihologa, koji su neophodni, a koji su se dosad finansirali u sklopu UNICEF-ovog projekta, ističe Demirović.
U drugim kantonima i lokalnim zajednicama ovakvi problemi davno su riješeni. Ključ problema u Mostaru je nepostojanje gradskog vijeća, zbog čega u ustanovi već devet godina nisu promijenjene cijene korištenja smještaja.
- Gradsko vijeće je nadležno odrediti cijenu korištenja koja bi trebala biti u skladu sa životnim standardom i troškovima u jednoj lokalnoj zajednici. Od 2011. troškovi života u Mostaru značajno su poskupjeli, dok se cijena smještanja u Domu nije mogla mijenjati. Danas smo najjeftiniji dom u zemlji, upozorava Demirović, uz napomenu da plate radnicima već deset godina nisu rasle ni za marku.
