Foto: Ilustracija
BiH se nalazi u svojevrsnom sporu sa Libijom i to zbog duga bivše države, odnosno Jugoslavije, a posljednje informacije ukazuju na to da su Libijci istrajni da iz ovdašnje kase izvuku gotovo 93 miliona KM.
Ovu temu je otvorio ministar finansija i trezora BiH Zoran Tegeltija koji je nedavno, na jednoj od sjednica Doma naroda Parlamenta BiH, rekao da je BiH s
Libijom u vezi sa sukcesijom i da ishod može biti veoma nepovoljan po BiH.
Sporazumom iz jula 1981. između bivše Narodne banke Jugoslavije (NBJ) i Centralne banke Libije utvrđeni su uslovi i način korišćenja kredita od 150 miliona dolara koji je odobrila libijska Centralna banka za koji je stigla garancija prema kojoj za obaveze bezuslovno garantuje jugoslavenska federacija, odnosno Vlada bivše SFRJ.
Libijska banka i NBJ zaključili su dogovor kojim je, kako je potvrđeno za “Glas Srpske” u Ministarstvu finansija i trezora BiH regulisano plaćanje kredita za isporuke sirove nafte iz Libije.
Kredit je odobren na sedam godina, s grejs periodom od dvije godine, dok je plaćanje trebalo izvršiti u pet jednakih godišnjih anuiteta. Ugovorena kamatna stopa bila je 1,25 odsto iznad kamatne stope na pozajmljivanje SAD na londonskom novčanom tržištu, a trebalo je da bude plaćana polugodišnje.
Situacija se dalje odvijala na način da se, između ostalog, nakon isteka grejs perioda kredit nije počeo otplaćivati u skladu sa sporazumom, tako da je iznos glavnice od 150 miliona dolara regulisan zajedno s ostatkom duga po kreditu od 70 miliona dolara za Jugoslavenski naftovod (JANAF), o čemu je sačinjen protokol između guvernera jedne i druge strane.
“Novi račun prebijanja” je definisao 1987. godine 130 miliona dolara duga. Bankarski aranžman je potvrdio da će cijeli dug biti otplaćivan izvozom robe i usluga, a između ostalog, definisano je da se 90 miliona upotrijebi za plaćanje radova PIM “Ivan Milutinović” na lukobranu u Tripoliju, dok je dopunskim aranžmanom iz 1990. dogovoreno da otplata duga miruje tri godine.
- Pitanje libijskog duga još nije riješeno između država sukcesora bivše SFRJ, jer on predstavlja dug bivše države i pitanje koje je u nadležnosti Komiteta za raspodjelu finansijske aktive i pasive bivše SFRJ. Komitet je nedavno raspravljao o tome u Skoplju i uskoro bi trebalo ponovo da otvori temu o stanju i podjeli duga bivše SFRJ prema Libiji - kazao je za “Glas”“ pomoćnik ministra Ranko Šakota.
O tome se, kako je dodao, počelo raspravljati još na 16. sastanku Komiteta u Narodnoj banci Srbije, u martu 2006. godine, ali do danas nije riješeno, jer nije postignuta saglasnost o karakteru duga i raspodjeli između država koje su nasljednice bivše SFRJ.
Prema podacima NB SRJ stanje osnovnog duga iznosilo je 101.890.140 dolara od čega se na BiH odnosi 15.792.971. Riječ je o 15,5 odsto od ukupnog iznosa, jer je toliko učešće BiH kao nasljednice bivše države u potraživanjima i obavezama u skladu sa Aneksom C Sporazuma o pitanjima sukcesije.
Vlada nacionalnog pomirenja Libije je nekoliko puta uputila Ministarstvu finansija i trezora BiH zahtjev za izmirenje duga po kreditu bivšoj SFRJ od libijskih kreditora, tražeći oko 93 miliona KM.
- Posljednji takav zahtjev Libija je uputila u februaru 2020. godine, u kojem je navedeno je da ukupan dug BiH sa kamatama na dan 31. decembar 2019. godine, 52.189.912 dolara - naveo je Šakota, dodavši da zemlje sukcesori moraju usaglasiti osnovanost duga da bi se uopšte moglo pristupiti pregovorima sa Libijom u bezi sa njegovim izmirenjem.
Naplata
BiH je, zaključno sa 31. martom 2023, po osnovu raspodjele depozita bivše SFRJ, po sukcesiji naplatila 555,3 miliona KM. Osim toga BiH po osnovu zajedničke prodaje diplomatsko-konzularne mreže bivše države pripalo je oko 25 miliona.
