Kum nije dugme: Za Radišićevu zgradu novih 37,5 miliona maraka

Foto: Nikola Stojčić

Koalicija na državnom nivou nedavno je dogovorila usvajanje budžeta za ovu godinu, kojim će, između ostalog, Uprava za indirektno oporezivanje BiH dobiti dodatnih 37,5 miliona KM za kupovinu zgrade u Banjaluci od kuma porodice Dodik, kontroverznog banjalučkog biznismena Mileta Radišića.

Naime, Radišićev „Grand trade“ je bio jedini ponuđač na dva tendera UIO za kupovinu zgrade u Banjaluci, ali je njegova ponuda odbijena jer UIO nije imala na raspolaganju oko 100 miliona KM koliko je on tražio.

Međutim, stvari bi se značajno mogle promijeniti ukoliko parlament usvoji predloženi nacrt budžeta, piše Capital.

Naime, UIO trenutno na raspolaganju ima 67,5 miliona KM, a nacrtom budžeta za ovu godinu, predviđeno je da dobiju još 37,5 miliona KM, sa čime bi zatvorili finansijsku konstrukciju i okončali desetogodišnju potragu za objektom sa kojim bi okončali svoj podstanarski život.

Šansa da neko drugi pored Radišića i njegove forme dobije novac je minimalna, s obzirom na to da uslovi po pitanju smještaja koje UIO traži odgovaraju isključivo ovom biznismenu, dok su za sve druge ponuđače oni eliminacioni.

To govori i podatak da se na prethodna dva konkursa kao jedini ponuđač javio samo „Grand Trade“, koji je usput ispunjavao sve tražene uslove, ali je UIO u oba slučaja zbog nedostatka novca bila prinuđena da ponude odbaci.

UIO je konkursom tražila objekat za glavnu kancelariju i regionalni centar površine 16.000 kvadrata, od čega minimalno 10.000 metara treba da bude kancelarijskog prostora, 2.000 kvadrata višenamjenskog i minimalno 4.000 kvadrata parkinga.

Radišić je u prvoj ponudi za 17.020 kvadrata poslovnog prostora tražio 84.249.000 KM bez PDV-a, odnosno 4.950 KM po kvadratnom metru. Sa PDV-om objekat je trebalo da košta 98,5 miliona KM.

Međutim, kako nije imala novca UIO je ponudu odbila.

U drugom pokušaju, Radišić je dostavio dvije ponude. Prvom je Upravi ponuđen objekat od 12.280 kvadrata za 71,1 milion KM bez parkinga, dok je druga ponuda sa parkingom bila 98,6 miliona KM. Ipak, i ona je odbijena iz istog razloga.

Dugo godina unazad Uprava je na raspolaganju imala tek oko 36 miliona maraka, ali se stvari mijenjaju u martu prošle godine, mjesec dana pred imenovanje Zorana Tegeltije na poziciju direktora UIO BiH, gdje joj se kroz budžet odobrava preko 30 miliona maraka.

U međuvremenu, Tegeltiju, koji je do tada bio ministar finansija i trezora BiH na toj poziciji mijenja stranački kolega Srđan Amidžić sa čime je SNSD napravio svojevrsnu osovinu na relaciji ministarstvo – uprava.

To je ustvari i ključni momenat koji će dovesti do toga da UIO dobije novac i sklopi posao sa Radišićem.

Naime, upravo Ministarstvo finansija i trezora je to koje odobrava budžetom novac u ove svrhe, a koje je godinama ranije bilo nijemo na pozive iz UIO za dodatnu finansijsku podršku.

Međutim, dolaskom Tegeltije i Amidžića stvari su se promijenile.

„Još od javnog oglasa za kupovinu zgrade u Banjaluci iz 2020. godine, kada je stigla ponuda koja je ispunjavala uslove, Uprava nije imala potrebna sredstva i ista su kontinuirano tražena od Savjeta ministara BiH i resornog Ministarstva finansija i trezora BiH“, kažu u UIO BiH.

Oni napominju da budžet institucija BiH za 2024. godinu još nije prošao parlamentarnu proceduru, te da će se tek kad bude objavljen u Službenom glasniku znati da li će dobiti dodatna sredstva.

„Uslovi u kojima rade službenici UIO u Banjaluci su katastrofalni, a trenutno se nalazimo na četiri različite lokacije, što uveliko otežava funkcionisanje institucije“, poručuju oni.

O tome da li će i kada raspisivati novi konkurs te da li će se uslovi u istom mijenjati, nisu odgovorili.

Vlada traži da se UIO iseli iz njenih prostorija

Inače, zanimljivo je da se paralelno sa pričom o kupovini nove zgrade, od UIO traži da napusti sadašnje prostorije u ulici Bana Lazarevića u Banjaluci.

One su u vlasništvu Vlade Republike Srpske, a UIO u njima boravi 20 godina. Vlada je prošle godine uputila dopis Upravi kojim traži da se iz njih iseli kako bi tu smjestila svoje institucije, što je po ocjeni mnogih svojevrsni pritisak, ali alibi da se pitanje smještaja što prije riješi.

Podsjećamo, zaposleni u UIO BiH u Banjaluci rade na nekoliko lokacija koje prema podacima iz 2022. godine mjesečno plaćaju 43.000 maraka.

U Transparency internationalu BiH kažu da je potreba UIO za novim objektom za smještaj Glavne kancelarije i Regionalnog centra nesporna, ali i dodaju da dosadašnji neuspjeli pokušaji kupovine govore da je potrebno nešto mijenjati.

„Najlogičnije je da to budu postavljeni uslovi i to prvenstveno u pogledu lokacije, odnosno da se proširi sa užeg gradskog jezgra ili da predmet nabavke ne bude nužno postojeći objekat“, kaže Damjan Ožegović iz TIBiH.

Prema njegovim riječima, tamo gdje se javlja samo jedan ponuđač, jasno je da konkurencije nema i da se nešto mora mijenjati.

„Do sada se objekat mogao izgraditi da se krenulo u takvu investiciju“, zaključuje Ožegović.

Zašto UIO BiH nije insistirao na ideji da kao investitor gradi za sebe namjenski objekat u skladu sa svojim potrebama i tako izbjegne plaćanje visokih građevinskih marži u Srpskoj, ostalo je nepoznato.

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković je komentarišući slučaj UIO BiH još u avgustu 2021. godine obećao besplatno zemljište za gradnju objekta, ali se, kako su kasnije potvrdili u Upravi, jednostavno ućutao.

(Capital)