Korištenje nacionalne retorike u kampanji za lokalne izbore
Foto: BHRT
Politička kampanja u Bosni i Hercegovini dosegnula je svoj vrhunac, a poruke koje kandidati šalju glasačima sve su vidljivije. Dok se izlažu programi i ideje, primjetno je korištenje nacionalne retorike, koja se ponavlja kao dobro poznat politički alat. Najveću pažnju, ali i kritike, izazvali su potezi gradskih vlasti Sarajeva i Banjaluke.
U Sarajevu je, u parku pored škole, postavljen tenk kao spomenik specijalcima odreda "Bosna". Odluka je izazvala podijeljene reakcije građana. Dok neki smatraju da tenk nije prikladan spomenik i izaziva nelagodu, drugi ga vide kao simbol obrane Sarajeva tijekom rata. Gradonačelnica Sarajeva dala je zeleno svjetlo za postavljanje tenka, no među građanima se rasprava ne stišava.
Slična situacija dogodila se u Banjaluci, gdje je na zgradu Banskog dvora postavljen dvoglavi orao, drugačiji od originalnog simbola koji je krasio zgradu prije 1941. godine. Ova promjena također je izazvala podijeljene reakcije. Dok jedni smatraju da je novi simbol prikladniji i donosi osvježenje povijesnog naslijeđa, drugi u tome vide političku konotaciju koja podsjeća na nacionalističke narative.
Ova dva primjera pokazuju kako se nacionalni simboli koriste u političkoj kampanji, vraćajući fokus na prošlost i ratne narative. Mnogi analitičari primjećuju da kandidati, uključujući mlađe političare, pribjegavaju istim starim metodama koje uključuju nacionalnu homogenizaciju. Umjesto da donose nove progresivne ideje, fokus je na simbolima koji evociraju ratna sjećanja.
Niti jedan od ovih poteza nije izravno osporavan kao neprihvatljiv, no kritičari upozoravaju na zloupotrebu simbola u političke svrhe. Kampanja se time sve više udaljava od stvarnih problema građana i postaje borba za glasove kroz prizmu nacionalne retorike.
