Nakon što je stigao poziv predstavnika međunarodne zajednice u BiH da se konačno uskladi Zakon o sukobu interesa, iz Transparensi Internešenela poručili su da ne postoji volja da se to unaprijedi, te da je postojeći zakon pun manjkavosti.
Očigledno da nema dovoljno volje da se to unaprijedi, jer se gleda da se sva ponuđena rješenja razvodne i da se pokuša čak unazaditi i ovaj postojeći Zakon, koji je pun manjkavosti i za koje odavno postoji upozorenje da se mora mijenjati – rekla je direktorka Transparensi Internešenela (TI), Ivana Korajlić.
Ona je napomenula da je Transparensi Internešenel insistirao pri kreiranju nacrta, koji je usvojen u Predstavničkom domu, da mora postojati nezavisno tijelo koje će provoditi zakon.
Podsjeća se da je sprečavanje sukoba interesa javnih funkcionera ključno sredstvo u borbi protiv korupcije.
– Da moraju biti mehanizmi provjere imovinskih kartona, da moraju biti jasna ograničenja za obavljanje više funkcija istovremeno, posebno kada se radi o privatnim interesima koji mogu uticati u smislu poslovanja s firmama koje su u vlasništvu javnih funkcionera, i da sankcije moraju biti oštrije kako bi bile efikasne u sprečavanju sukoba interesa – istakla je Korajlićeva.
Napomenula je da je unapređenje Zakona o sukobu interesa jedan od 14 prioriteta Evropske unije i da on mora biti u skladu s međunarodnim standardima. Međutim, ističe da postoje dva paralelna procesa kada je riječ o ovom zakonu.
– Jedan je Nacrt koji je u parlamentarnoj proceduri i koji je prošao Predstavnički dom, a koji su pozdravile sve relevantne međunarodne institucije i organizacije i koji je manje-više, bez obzira na amandmane koji su u međuvremenu usvojeni, u skladu s većinom međunarodnih standarda. Međutim, tu je upitna volja Doma naroda, odnosno podrška da se usvoji – navodi Korajlićeva.
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH je zadužio Ministarstvo pravde BiH u januaru 2020. godine da izradi Prijedlog zakona o sukobu interesa i dostavi ga Savjetu ministara BiH u roku od 90 dana.
– Imamo sad i ovu drugu, paralelnu proceduru s Ministarstvom pravde, koje je objavilo jedan nacrt, koji je svakako lošije rješenje od navedenog i ne zadovoljava međunarodne standarde ni u kom pogledu – kaže Korajlićeva.
Napominje da nije dovoljno usvajanje zakona.
– To je i TI upozoravao, da mora biti mnogo jasnija poruka Evropske unije, da zadovoljavanje tih 14 prioriteta znači unapređenje zakona i da on mora biti u skladu sa međunarodnim standardima – ističe ona.
Ambasada SAD, Delegacija Evropske unije i Misija OEBS u BiH više puta su ukazivale na hitnu potrebu za reformama i daljnja kašnjenja u usvajanju ovog važnog zakona. Ukoliko do toga ne dođe, to može jedino biti protumačeno kao neuspjeh da se ostvari napredak po pitanju jednog od 14 prioriteta.
– Usvajanje ovog zakona je pitanje oko kojeg nema pregovora. Napredak u ovoj oblasti ključan je ne samo za napredak BiH na putu integracije u EU, već je to i preduslov za vraćanje povjerenja građana u javne funkcionere i institucije i stvaranje uvjerenja među građanima da javni funkcioneri ne rade za sebe, već u interesu ove zemlje i njenih građana – ističe se u saopštenju predstavnika Međunarodne zajednice u BiH.
