fbpx

Koliko se umanjuje plata tokom bolovanja u Republici Srpskoj

Koliko se umanjuje plata tokom bolovanja u Republici Srpskoj

Foto: Camila Cordeiro/Unsplash

Ako ste na bolovanju, te se pitate koliko će vam biti isplaćena plata sljedećeg mjeseca, potrebno je da se unaprijed informišete kako je to propisano zakonom u Republici Srpskoj. Sve zavisi od toga po kom osnovu ste na bolovanju.

Prema Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju Republike Srpske, plata se za vrijeme bolovanja isplaćuje u visini od 70 do 100 odsto u zavisnosti od toga o kojoj bolesti je riječ, i to na sljedeći način:

Plata u iznosu od 100 odsto za vrijeme bolesti ili komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće koja je utvrđena nalazom i mišljenjem doktora medicine specijaliste ginekologije i akušerstva kod kojeg je žena registrovana u skladu sa propisom kojim je uređena oblast zdravstvene zaštite ili nalazom i mišljenjem doktora medicine specijaliste ginekologije i akušerstva iz zdravstvene ustanove sekundarnog ili tercijarnog nivoa u Republici, isti je slučaj i kod malignih bolesti i njege djeteta oboljelog od maligne bolesti, te kod dobrovoljnog davanja organa, tkiva ili ćelija. Plata u iznosu od 90 odsto od osnove zbog sprovođenja propisane mjere obavezne izolacije kao kliconoše ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini u skladu sa propisima kojima je uređena oblast zaštite stanovništva od zaraznih bolesti. Plata u iznosu od 70 odsto od osnove zbog bolesti, povreda, medicinskog ispitivanja i njega oboljelog člana uže porodice.

Bitno je znati da se plata ne umanjuje za cijeli mjesec ukoliko radnik nije bio cijeli mjesec na bolovanju, već samo za one dana kada radnik zbog bolovanja nije bio na poslu.

Inače, platu za vrijeme bolovanja do 30 dana isplaćuje poslodavac, dok za bolovanja duža od 30 dana Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske platu refundira poslodavcima u skladu sa zakonom.

Kako se obračunava naknada za bolovanje u Republici Srpskoj?

Prema navedenom zakonu, osnov za obračun naknade je prosječna bruto plata osiguranika koju bi ostvario da je bio na radu u zadnjih šest mjeseci koji prethode mjesecu za koji se vrši obračun.

Izuzetno od ovoga, ukoliko osiguranik u prethodnom periodu nije proveo minimalno šest mjeseci u radnom odnosu kod poslodavca koji vrši obračun, osnov za obračun naknade je prosječna bruto plata osiguranika koju bi ostvario da je bio na radu u periodu koji je osiguranik proveo u radnom odnosu.

Osnov za obračun naknade plate za vrijeme privremene spriječenosti za rad za radnika koji radi polovinu punog radnog vremena u skladu sa propisima kojima je uređena oblast rada je bruto plata koju bi radnik ostvario da je bio na radu.

Osim toga, kolektivnim ugovorom, opštim aktom i ugovorom o radu može se propisati veći osnov za obračun i veći procenat naknade plate u slučaju privremene spriječenosti za rad u odnosu na osnov i procente propisane ovim zakonom, pišu Nezavisne novine.

S druge strane, ako je privremena spriječenost za rad nastala zbog povrede na radu, profesionalnog oboljenja ili oboljenja u vezi sa radom, naknadu plate obezbjeđuje poslodavac od prvog dana privremene spriječenosti za rad do prestanka uzroka privremene spriječenosti za rad u skladu sa propisima kojima se uređuje oblast rada.