Svijet ovih dana razmatra krupne odluke o obuzdavanju utjecaja čovjeka na klimu. Godišnji samit u Velikoj Britaniji okupio je predstavnike 200 zemalja koje pokušavaju zajedničkom akcijom obuzdati emisiju štetnih plinova, koji ubrzavaju klimatske promjene. Sudjelovala je i Bosna i Hercegovina, a mi smo istražili kakav je doprinos naše zemlje u globalnim naporima.
Priroda i ovih dana upozorava. Prizori poplava, oluja, ekstremnih vrućina sve su češći. Za to vrijeme čovječanstvo hvata posljednji voz za spas planete, kako vole reći naučnici i ekološki aktivisti. Sve više to shvataju i donosioci odluka. Dekarbonizacija, odnosno potpuna eliminacija emisije CO2 planirana je najdalje do 2050. godine. Doprinos Bosne i Hercegovine predstavljen u Glazgovu sadrži, međutim, 1050 MW novih termoelektrana na ugalj.
"Ne planiramo tri nego dva nova bloka, što je navodno naš doprinos, međutim jedini doprinos koji je trenutno moguć na koji smo se obavezali je do 2050. godine kada je dekarbonizacija naše ekonomije obavezna jeste to da pod hitno prestanemo sa novim planovima TE na ugalj", napominje Majda Ibraković iz Centra za životnu sredinu Banja Luka.
Planirana gradnja bloka 7 Termoelektrane Tuzla i Ugljevika 3 mogla bi biti u problemu zbog odluke investitora Kine koja je među državama koje su pristale da obustave finansiranje TE na ugalj u inostranstvu. Nadležni kažu da takvih najava nemaju.
"Ono što je bitno, oba projekta pogotovo Ugljevik 3, radi se o superkritičnoj tehnologiji koja ima veoma malu emisiju štetnih gasova tako da ne vidimo problem da bi se projekat zaustavio, smatra pomoćnik ministra za energetiku RS Milan Baštinac.
Okvirnom energetskom strategijom BiH predviđeno je značajno smanjenje emisije štetnih gasova i čestica, te povećanje udjela potrošnje energije iz obnovljivih izvora u narednim godinama. Nedostatak je nepostojanje takozvanog zelenog scenarija. Plan je da to bude promijenjeno.
"Kazaću samo da novi nacionalni energetski klimatski plan koji nam dolazi, njegov nacrt, treba da pokaže veliku ambiciju BiH u kontekstu smanjenja emisija u kontekstu uvođenja tog obnovljivog scenarija i nadamo se da će zaista taj dokument biti smjernica kako ćemo kreirati našu energetsku budućnost", dodaje Ibraković.
Sadašnjost je da koristimo tek neznatni dio potencijala koje nam daju voda, vjetar i sunce. Vjetropotencijal koji koristimo je tek desetina od mogućeg. U punom pogonu su dvije veće vjetroelektrane. U pripremi je treća. Solarne elektrane su u planovima. Ozbiljni poduhvati u hidroenergetskom sektoru zapadaju u administrativne probleme. Brzina gradnje ovih postrojenja usloviće i brzinu gašenja TE. Ozbiljan faktor u isplativosti tzv. prljave energije mogli bi biti i novi propisi Evropske unije o oporezivanju CO2.
"Električna energija i dio proizvoda iz zemalja gdje nema oporezivanja CO2, a to je i BiH moraće se platiti ulazna carina tako da će nas prije svega ekonomski uslovi natjerati da idemo u tranziciju", stava je Damir Miljević iz Centra za održivu tranziciju.
Potencijali obnovljivih izvora energije, kažu stručnjaci, mogu biti šansa za Bosnu i Hercegovinu jer raspolaže sa tri glavna izvora i to u većem omjeru u odnosu na sadašnje i buduće energetske potrebe. Plansko uvođenje novih kapaciteta omogućiće postepeno gašenje termoelektrana na ugalj u narednih 10 do 20 godina.
BHT
