Katastrofalno loš učinak Parlamenta BiH - Predstavnički dom ove godine zasjedao svega devet puta
Foto: Fena
Suma dosadašnjeg učinka Parlamenta BiH je da je razmatrano 17 prijedloga zakona, od kojih je tek šest predložilo Vijeće ministara BiH, a ostale bh. parlamentarci
Od početka godine Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine zasjedao je svega devet puta. Održane su tri hitne sjednice, te šest redovnih, s tim da je jedna od njih završena iz drugog puta. Još lošiju statistiku ima Dom naroda PSBiH, koji je u ovoj godini održao tri hitne sjednice, jednu redovnu, te drugu koju ni iz drugog pokušaja nije završio. Na dnevnom redu bilo je 17 prijedloga zakona, šest je predložilo Vijeće ministara BiH, a ostale bh. parlamentarci. Nisu svi usvojeni.
SLOBODNI STRIJELCI
- Iako postoji privid da se sastajemo, zasjedamo i da radimo, moram sa žaljenjem konstatovati da ne postoje nikakvi razlozi za moje ili bilo čije zadovoljstvo radom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Zbog izrazito iskvarenih i na lažnim temeljima izgrađenih odnosa, te nepostojanja dogovora u vladajućoj koaliciji o bilo čemu, izuzev o raspodjeli još nešto nerazgrabljenih fotelja, na sjednicama oba doma Parlamenta BiH već mjesecima nedostaju prijedlozi bilo kakvih reformskih i “evropskih” zakona, kaže za Oslobođenje Safet Kešo, državni poslanik SDA.
Dodaje da se od Vijeća ministara BiH ničemu pozitivnom već odavno uopšte i ne nada, jer većina ministara, kako kaže, “funkcioniše kao potpuno slobodni strijelci”.
- U tim okolnostima, mi parlamentarci predlažemo zakone, pokrećemo neke inicijative, apelacije Ustavnom sudu i drugo. Što se tiče Doma naroda, Klub Bošnjaka odbija da učestvuje u raspravama o “zakonu o rušenju Ustavnog suda BiH”, što bi ustvari bio pravi naziv zakona koji bi odgovarao njegovom sadržaju i intenciji njegovog predlagača (Želimir Nešković, op. a), naglašava Kešo.
Očekivalo se da će ti evropski zakoni biti inicirani i doneseni od Savjeta ministara, kaže Pekić
Sa ocjenom da više prijedloga dolazi iz samih parlamentarnih klupa negoli od izvršne vlasti, slaže se i poslanik Naše stranke Predrag Kojović.
- Nakon značajnog napretka u prethodnom periodu na osnovu kojeg je EU donijela odluku o otvaranju pregovora sa BiH, došlo je do blokade tog procesa. Razlog za to leži, prije svega, u Dodikovim secesionističkim politikama i ratnohuškačkoj retorici. Također, stavovi iz RS-a po pitanju 113 mjera koje je potrebno usvojiti da bi se dvije milijarde KM iz Plana rasta mogle implementirati u BiH su nas doveli u situaciju da možemo izgubiti pravo na novac koji je EU namijenila za nas. S obzirom na to da se ni ubuduće ne mislimo baviti politički, najblaže rečeno, neracionalnim tezama koje on pokušava da nametne, nego onim što smo u koalicionom dogovoru potpisali i čemu smo bezrezervno posvećeni - a to je, ubrzani evropski put BiH - u narednom periodu ćemo procijeniti da li je to moguće postići s njim ili možda treba tražiti alternativu, poručuje Kojović.
Mira Pekić iz PDP-a ukazuje na to da se iz mjeseca u mjesec javljaju problemi u vladajućoj koaliciji.
- Nakon najava prilikom formiranja vlasti da će ovaj Savjet ministra i Predstavnički dom biti jedni od uspješnih u svom radu i naročito na tom evropskom putu, vidimo da se iz mjeseca u mjesec javljaju problemi u toj vladajućoj koaliciji koji naravno koče sam rad i Savjeta ministra i domova u Parlamentu BiH. Očekivalo se da će ti evropski zakoni biti inicirani i doneseni od Savjeta ministra. Evo, smatram da su oni najpozvaniji i najkvalifikovaniji da daju prijedloge izmjena i dopuna zakona, odnosno novih zakonskih rješenja koja su neophodna da bi se uopšte Bosna i Hercegovina mogla približiti EU. Nažalost, tih zakona je jako malo. Oni su iznuđeni uglavnom sredstvima koja se obećavaju Bosni i Hercegovini, pa se onda nakon toga donose i neki silni zakoni - ustvari, nisu silni, to je jedan mali broj zakona i to po hitnom postupku, što nije dobro. Ne ostavi se Parlamentu dovoljno prostora da se nešto promijeni. Tu je bio i Zakon o sprečavanju pranja novca koji je donesen po hitnoj proceduri i Zakon o slobodi pristupa informacijama. Dali smo mi tu niz primjedbi, ali s obzirom na to da je hitna procedura, bilo je uzmi ili ostavi, govori Pekić.
Sve ono što treba da radi Parlament je posao na evropskom putu, ističe Muslić
Dodaje kako bi voljela da ne čita zakone tako što traži šta ne valja u njima.
- Jeste suština opozicije da tu kritikuje, da kaže šta nije dobro, ali bih stvarno bila sretna kad bismo došli do nivoa svijesti i parlamentarnog rada da imamo dobre zakone. Da institucije koje to trebaju, prvenstveno tu mislim na Savjet ministara i na pripadajuće sve te agencije i direkcije, predlažu dobre zakone, dobra zakonska rješenja, kojima ćemo i mi iz opozicije biti veoma zadovoljni. Na kraju krajeva, i nama je cilj da idemo ka Evropskoj uniji, naglašava Pekić.
Državni poslanik SDP-a BiH Albin Muslić kaže da je, ako posmatramo generacijsku šansu koja je pružena BiH na putu ka EU i dobijanje zelenog svjetla za otvaranje pregovora, zadovoljan.
- Konačno je, nakon višegodišnje stagnacije, ostvaren značajan, historijski napredak, kaže Muslić.
Ukazuje da državni budžet još nije stigao u Parlament, da je blokiran Dom naroda PSBiH, ali i na novi momenat vezan za novog delegata u Klubu Srba nakon žrijebanja.
USPORAVANJE PROCESA
- Tako da se sada, nakon tog jednog produktivnog perioda koji je rezultirao dobijanjem zelenog svjetla za otvaranje pregovora, nalazimo u određenom periodu blokade - opet uz najave da će se nešto uraditi konkretnije. Pritom mislim na budžet za 2024. godinu. Pored toga, očekujem da će vrlo brzo u parlamentarnu proceduru doći i zakon o VSTV-u, zakon o sudovima koji bi zadržao važeće nadležnosti Suda Bosne i Hercegovine. Dakle, to su obaveze koje su postavljene pred BiH. Mi se ne možemo nadmudrivati sa EU, već moramo naprosto ispuniti uslove koji su postavljeni pred Bosnu i Hercegovinu ako želimo da budemo članicom EU. Međutim, da bi se usvojio bilo koji zakon, mi moramo ispoštovati složene parlamentarne procedure, a koje, ako se želi usporiti određeni proces, na toliko mjesta pružaju prostor za blokade, ističe Muslić.
On dodaje kako bi volio da imamo “zakonski okvir koji bi omogućavao premoštavanje određenih blokada koje su postavljene na način da se odbrani politički stav ili zastupa neka politička teza, a koja nije u interesu napretka Bosne i Hercegovine ka EU”.
