Foto: BHRT
Naredne sedmice na ulicama BiH biće pojačano prisustvo EUFOR-ovih snaga. Održava se velika vojna vježba "Brzi odgovor 2022".
Trajat će nekoliko dana a učestvovat će vojnici iz 20 zemalja uz saradnju s Oružanim snagama BiH. Sve se dešava manje od mjesec dana od rasprave pred Vijećem sigurnosti UN-a i još je neizvjesno da li će mandat Althea uošte biti produžen. Da li će Rusija, uprkos i Dodikovim molbama, reći ne. Jesu li sve članice NATO-a spremne dati zeleno svjetlo da eventualno zamijene EUFOR? Kakva će biti uloga Hrvatske u ovoj priči? Brojna pitanja bez konkretnih odgovora, u politički nestabilnoj bh. situaciji.
Već u prvoj sedmici novembra Vijeće sigurnosti UN-a trebalo bi raspravljati o produženju misije Althea. I to na godinu dana. Dosadašnja praksa je bila da na istoj sjednici i visoki predstavnici podnose Izvještaje o BiH, no s obzirom na dešavanja od novembra prošle godine, i rusko uslovljavanje vetom, Schmidt bi se mogao naknadno obratiti. Još je neizvjesno kako će Rusija glasati. Niko ne želi spekulisati ishod sjednice, pa ni generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg. Tek je poručio kako nikome nije u interesu da EUFOR ode.
“Zajedno radimo u BiH gdje NATO podupire UN-ovu operaciju Althea. Naporno radimo kako bi obnovili mandat te operacije. S druge strane, NATO-ov štab u Sarajevu blisko surađuje s zvaničnicima Europske unije u BiH. NATO ima dugu historiju na Zapadnom Balkanu gdje smo uspjeli zaustaviti dva brutalna rata”, kazao je Stoltenberg.
Član Predsjedništva BiH, Željko Komšić, nedavno je izjavio kako bi ruski veto na mandat EUFOR-a mnogima zadao glavobolju. Iako mnogi priželjkuju da tu ulogu preuzme NATO, Komšić je stava da sve članice Alijanse, nisu spremne na taj korak. Nedavno je američka senatorica Jeanne Shaheen, s nizom drugih senatora pisala američkom državnom sekretaru Blinkenu u kojem su upravo ukazali na važnost ostanka EUFOR-a. SAD se moraju fokusirati na to da održe mir u BiH, naveli su senatori.
“Rusija nastavlja širiti i produbljivati svoj utjecaj na Balkanu, a Moskva je već nekoliko puta iskazala svoje stajalište kojim podržava regionalne igrače koji se protive i evropskim i NATO integracijama tih zemalja. Sjedinjene Države neće okrenuti glavu na drugu stranu već moraju demonstrirati svoju odlučnost da pomognu održanje sigurnosti u Evropi između ostaloga održavajući efikasnu prisutnost na Balkanu”, kazala je Shaheen.
Sličnog stava je i visoki predstavnik EU Josep Borrell koji je nedavno za N1 govorio upravo o tome.
“Da, vrlo smo zabrinuti zbog ruske uloge na Balkanu, jasno je da ruski utjecaj pokušava destabilizirati regiju i stvoriti probleme Evropskoj uniji i zbog toga naše prisustvo mora biti jače, naš angažman mora biti jači”, kazao je Borrell.
Uz Rusiju, upitan je i stav spram produženja mandata EUFOR-a i iz samog vrha Hrvatske. Hrvatski predsjednik Zoran Milanović negoduje zbog činjenice da hrvatski vojnici ne mogu biti dio kontingenta, zbog učešća u sukobima u BiH. No, Milanović je odlučan da se tome suprotstavi i isto očekuje od premijera Vlade Plenkovića kada se o ovome bude raspravljalo u Briselu.
“Vidjećemo kako će se ponijeti Vlada kada se bude za mjesec dana odlučivalo o operaciji Althea u kojoj ne puštaju hrvatske pripadnike, to je EU ne NATO, tamo će trebati naš glas u strukturama EU pa me zanima hoće li predstavnik Hrvatske dići krotko ruku i priznati da Hrvatska ne može imati svoje predstavnike u Althei a svugdje drugdje može imati, i u Poljskoj i u Litviji, Mađarskoj, na Kosovu i vražijoj majci ali u BIH ne može jer je to smislio netko u Briselu. I Hrvatska će se tome zaista pokoriti kao članica NATO i EU zaista će spustiti klempave uši?”, kazao je Milanović.
Treba podsjetiti i na to da se Milanović nedavno otvoreno protivio i ulasku Švedske i Finske u NATO upravo zbog BiH i Izbornog zakona, a u međuvremenu otvoreno podržava i politiku Milorada Dodika, koja je najveća prepreka NATO putu BiH. Stoga nerijetko u javnosti Milanović, kao i Dodik, nosi etiketu ruskog igrača na Balkanu.
N1
