Kako posluju 3 nacionalna parka u Republici Srpskoj: Između štrajkova i gubitaka
Foto: RAS Srbija
Republika Srpska ima čak tri nacionalna parka - „Sutjesku“, „Kozaru“ i „Drinu“, sa više od 150 zaposlenih, za čiji je rad iz ovogodišnjeg budžeta izdvojeno ukupno 2,3 miliona KM.
Uporedo sa prirodnim ljepotama, najstariji Nacionalni park “Sutjeska” postao je poznat i po štrajku radnika. Finansijska dubioza u ovoj javnoj ustanovi traje više od 10 godina, uporedo sa negodovanjem radnika zbog kašnjenja plata, a direktori se smjenjuju kao na traci. Upućeni tvrde i da je problem što nacionalni park ima viška radnika, prvenstveno u administraciji.
Nakon ovogodišnjeg štrajka i sastanka sa resornim ministarstvom u julu, najavljen je novi plan rada i investitor koji će finansijski oporaviti ovaj park, kako bi postao samoodrživ.
Smjenjuju direktore kao na traci
Više detalja o ovoj investiciji, broju radnika, posjeta i godišnjim prihodima pokušali smo da dobijemo od v.d. direktora Veljka Blagojevića, koji je na toj funkciji od juna, ali on ni poslije nekoliko dana nije odgovorio na naše pozive i pitanja. Na sajtu Nacionalnog parka nema objavljenih javnih dokumenata o radu i finansijama.
U Nacionalom parku radim 15 godina i ovo mi je već peti direktor, kaže nam predsjednik Sindikalne organizacije “Sutjeska” Dragomir Drakul.
– Za tri godine promijenili smo tri direktora i uvijek je neki problem oko finansiranja i plata. Trenutno se plate isplaćuju redovno, ali dvije su nam plate preskočene za četvrti i peti mjesec. Do kraja septembra očekujemo platu za osmi mjesec, ali ne znamo trenutno šta će biti sa ove dvije plate, menadžment traži rješenje da se i one isplate- priča Drakul.
Dodaje da park ima 86 zaposlenih, plus tridesetak sezonskih radnika.
– Ove godine zaposleno je šest ljudi – kaže on.
Nacionalni parkovi se najviše finansiraju iz republičkog budžeta, zatim od sanitarne sječe šume, ugostiteljstva, ulaznica i komercijalnog lova. Ove godine je za “Sutjesku” budžetom RS predviđeno 1,26 miliona maraka.
– Trenutno imamo problema oko sječe šume tako da ove godine ništa nismo imali od tih prihoda. Od ulaznica se naplati oko 80.000 KM – podaci su sindikalne organizacije.
Spomenik na Tjentištu građani mogu obići besplatno, dok je cijena jednokratne ulaznice u Memorijalni kompleks Bitka na Sutjesci i sportsko-rekreativnu zonu sa bazenom pet KM po osobi, a za cijeli prostor parka 10 maraka. Cijena godišnje ulaznice je 30 KM po osobi.
– Pretprošle godine, poslije korone, imali smo rekordnu posjetu, ali već sada to je prosječna posjeta. Sezona traje od maja do polovine avgusta, u septembru imamo neke organizovane grupe, ali nema pretjerane gužve. Trenutno ima mjesta u smještajnim kapacitetima – ispričao je Drakul.
“Kozara”
U žižu javnosti ovih dana dospio je i Nacionalni park „Kozara“, i to zbog vijesti da od 1. oktobra poskupljuju ulaznice – duplo. Cijena ulaza biće ubuduće četiri KM za odrasle, dvije KM za djecu od šest do 15 godina, a besplatno za djecu do šest godina. Godišnja karta za odrasle koštaće 60 KM, a za putnička vozila 200 KM.
– Duplo skuplje zvuči grubo, ali sama vijest da 16 godina cijene nisu mijenjane dovoljno govori. Poskupjelo je gorivo, materijalni troškovi, plate su rasle za 60 odsto – precizira za Srpskainfo direktor NP Božidar Nikoletić.
Građanima tri okolne opštine – Prijedora, Kozarske Dubice i Gradiške, koji pitaju zašto za njih kao lokalno stanovništvo ulaz nije jeftiniji, poručuje da kupe godišnju kartu.
Nikoletić kaže da “Kozara” godišnje bilježi oko 90.000 posjeta, te da prihodi od ulaznica čine 6,5 odsto od ukupnih prihoda parka. Od Vlade RS im ove godine sljeduje 840.000 KM pomoći.
U ovoj ustanovi zaposleno je 57 radnika i broj se, tvrdi Nikoletić, nije povećavao.
Na sajtu ove ustanove može se pročitati dokument „Plan upravljanja NP „Kozara” 2014- 2029.“ u kojem su prikazani prihodi te ustanove od prije više od 10 godina. „Najsvježiji“ podaci iz 2011. godine kažu da je park tada imao godišnje prihode od skoro 1,6 miliona KM, od čega su pola miliona prikupili vlastitim aktivnostima. Samo na plate odlazilo je 900.000 KM.
“Drina”
Najmlađi nacionalni park u Srpskoj, „Drina“, nalazi se na teritoriji opštine Srebrenica, a osnovan je 2017. godine. Osnovu zaštićenog područja čini klisurasto-kanjonska dolina rijeke Drine sa jezerom Perućac, te planinsko područje Sušice. Drina je na ovom potezu prirodna granica između BiH i Srbije.
Za rad ovog parka iz republičkog budžeta je odobreno 230.000 KM.
– Imamo 12 zaposlenih i jednog radnika na ugovor o radu, a zavisno od sezone zapošljava se i dodatni kadar. Ove godine smo organizovali tri manifestacije i na osnovu toga možemo reći da smo imali 1.000 posjeta, a u planu nam je i manifestacija 1. oktobra „Planinarenje NP Drina“ – rekli su nam u ovom nacionalnom parku nakon naših višednevnih poziva.
Na sajtu ove ustanove može se pronaći jedino plan poslovanja za 2019. godinu, u kojem se navodi da planirani prihodi iznose 352.500 KM, dok su rashodi 346.000 KM. Na bruto plate godišnje ide 190.000 maraka.
Ulaz u ovaj park inače košta jednu marku.
