Ponovno usvajanje Zakona o nepokretnoj imovini Republike Srpske dovelo je do apsurdne situacije.
Dok iz Sarajeva najavljuju novu apelaciju Ustavnom sudu BiH, smatrajući zakon udarom na državu, opozicija u Banjaluci tvrdi da je vlast kapitulirala pred visokim predstavnikom, koga ne priznaje, i Ustavnim sudom BiH, čije odluke navodno ne poštuje.
Kako je moguće da imamo dijametralno suprotna tumačenja?
Na koju imovinu se Zakon odnosi?
Svojevrsna šizofrenija je, po svemu sudeći, rezultat nepoznavanja materije, još manje stručnih tumačenja zakona, ali i drastičnih izmjena koje je Vlada RS unijela u novu verziju zakona u odnosu na onu prvu, koju je suspendovao Kristijan Šmit, a potom Ustavni sud BiH stavio van snage.
Mada su prve izjave bile u smislu „ćeraćemo se još“, odnosno da Srpska ponovo usvaja isti zakon koji je Ustavni sud BiH stavio van snage, ispostavilo se da ipak nije tako. Kada je akt stigao u NSRS opozicionari, a potom i javnost, primjetili su važnu razliku. U novom zakonu piše: „Ovaj zakon se ne odnosi na svojinu na nepokretnoj imovini koja je u javnim evidencijama o nepokretnostima, za čije vođenje i održavanje je nadležna Uprava, do 31. decembra 1991. godine bila upisana kao imovina sa pravom raspolaganja ili upravljanja bivše Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine“.
Nakon ovoga, logično je pitanje na koju se „državnu“ imovinu uopšte zakon odnosi?!
Formalnopravno, u Zakonu o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti RS prepisan je član Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH, koji je još 2005. nametnuo visoki predstavnik. Taj zakon važi do donošenja zakona o državnoj imovini na nivou BiH.
U zakonu OHR piše da se pod državnom imovinom, osim one koja je BiH pripala sukcesijom, smatra i: „nepokretna imovina na kojoj je pravo raspolaganja i upravljanja imala bivša Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina do 31. decembra 1991. god, a koja se na dan donošenja ovog zakona smatra vlasništvom ili posjedom Bosne i Hercegovine ili javne organizacije ili organa Bosne i Hercegovine i bilo koje administrativne jedinice Bosne i Hercegovine“.
Poređenjem ova dva zakona dolazimo do toga da je RS zapravo izašla u susret ranijoj odluci OHR i odustala od imovine koja je na kraju 1991. bila upisana na SR BiH. Međutim, izvori Srpskainfo tvrde da je stanje na terenu ipak drugačije i da ide u korist Srpske.
– Malo šta je u knjigama bilo upisano kao imovina na koju je pravo raspolaganja i upravljanja imala SR BiH. Uglavnom se vodi kao opštedruštvena imovina ili tome slično. SR BiH uglavnom je bila korisnik imovine u kojoj su bile njene institucije. Međutim, ovde je svakakav ishod moguć, uzevši u obzir ranije odluke Ustavnog suda, koji polazi od stava da samo BiH može da donosi ovakve zakone. U BiH je generalno problem što svi idu s maksimalističkim zahtjevima. Bošnjaci smatraju da sve pripada BiH, dok Srbi tvrde da BiH ne može imati imovinu. Ni OHR ni Ustavni sud BiH nisu rekli da Srpska ne može imati imovinu, nego da se to pitanje mora riješiti u PS BiH – kaže naš sagovornik.
Politička zavrzlama
Paralelno s pravnom zavrzlamom javlja se i politička. Ovaj potez vlasti u RS uzdrmao je tek potpisani sporazum sa federalnom osmorkom o formiranju vlasti na nivou BiH. Član Predsjedništva BiH, Denis Bećirović, već je reagovao, kao i predsjednik SDP Nermin Nikšić. Drugi član Predsjedništva BiH, Željko Komšić, koji istina nije dio sporazuma, najavio je da će, kao i SDA, tražiti ocjenu ustavnosti i novog zakona RS.
Lider SNSD, Milorad Dodik, već je „zaprijetio“ da neće odustati od imovine, po cijenu svega. Nikšić je poručio da ono što Dodik radi u posljednje vreme odudara od sporazuma.
– Nama ne pada na pamet da pravimo bilo kakve kompromise i ustupke kada je u pitanju država Bosna i Hercegovina. O imovini BiH, o imovini države moraju odlučivati institucije države BiH – istakao je Nikšić.
– Nije dio sporazuma o pravljenju Savjeta ministara odricanje od vlastitih politika nijedne strane. Nije dio sporazuma odricanje od imovine i nadležnosti Republike Srpske. Ono što govori Milorad Dodik upravo je u skladu sa prvom stavkom sporazuma – odgovorio mu je Milan Tegeltija, savjetnik predsjednika Republike Srpske.
Koalicija nije uzdrmana
Može li ova prva krizna situacija da dovede do pucanja koalicije na nivou BiH ili će ipak svi preći preko svega, u cilju ulaska u Savjet ministara?
Politična analitičarka Ivana Marić ne vidi razlog da zbog ovoga pukne dogovor, jer ako je nešto neustavno, onda je to posao za pravosuđe, a ne za politiku.
– Ovo je ponašanje koje se očekuje od Dodika. Mislim da je dobro što nema oštrih reakcija iz “Osmorke”; ne treba Dodiku pomagati u ovakvim pričama jer je jasno da on nešto drugo želi prikriti ovim zakonom. Možda se osjeća manje Srbinom, zato što ga opozicija kritikuje, pa mora time da se dokaže. Građani neće baš toliko pratiti kada Ustavni sud ponovo odbaci taj zakon i njega to i ne zanima. Dodik je uradio svoje, ispalo je kao da je dosljedan svojim pričama, jer mu ništa nije išlo. Počeo je da se povlači, da ne radi ono što je obećao, poput vraćanja nadležnosti – kaže Marićeva za Srpskainfo.
DIMNA ZAVJESA
Prema riječima Ivane Marić, moguće je da je sve ovo dimna zavjesa i za prikrivanje stanja u novoj Vladi RS, gdje je klupko počelo da se odmotava do nekih koji su bili osuđivani za krivična djela.
– Ili nešto treće. Do sada su mu te dimne zavjese uvijek prolazile. Vidimo da se Željko Komšić, naravno, uhvatio na to, jer to i njega održava. Ali, bitno je da ostali ne stvaraju atmosferu straha i napetosti jer je to Dodikova isprobana taktika, da zabavi javnost, da ne primjetimo nešto što on ne želi – zaključuje Marićeva.
