Još je rano prognozirati kako će izgledati vlast u Bosni i Hercegovini u naredne četiri godine, a izabrano rukovodstvo u domovima nagovještava stanje. Ono što je sigurno je da se na svim nivoima užurbano radi na formiranju. Borba ni ovog puta ne izostaje, a pred izabranim zvaničnicima naredna godina će biti naročito izazovna, smatraju analitičari. Hoće li se predstavnici države voditi programom ili matematikom?
Hoće li SNSD, sa četiri delegata u Klubu Srba u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, činiti vlast, zajedno sa HDZ-om i Osmorkom? Ide li SDA, nakon dužeg vremena, u opoziciju? Da li će Borjana Krišto, na prijedlog HDZ-a, biti mandatar za sastav Vijeća ministara? Dok se fokus stavlja na stranke i mandate u periodu neizvjesnosti, tokom borbe za većinu u klubovima naroda u Federalnom parlamentu, budući da od toga ovisi i broj delegata u državnom, a uzdrmano političko tlo u zemlji podsjeća da je u ovoj sferi sve moguće i neizvjesno, o interesima građana se skoro i ne priča.
“Svjedočimo i dalje tajnim izborima za domove naroda koji ne pokazuju jasno volju birača pa ne znamo hoće li biti tri ili četiri poslanika SNSD-a, kako će ko glasati u RS-u. Dešavaju se i u Federaciji raznorazna preslaganja tajnog glasanja”, smatra Darko Brkan, predsjednik Udruženja građana “Zašto ne” Sarajevo za BHRT.
“Građani će i dalje nijemo posmatrati sve procese u BiH, bez da mogu da utiču na bilo šta. Vidjećemo kako će se ponašati SNSD sada sa zvanično ta četiri delegata u Domu naroda BiH, on je apsolutni vladar”, rekao je Elvir Padalović, novinar portala “Buka“ Banjaluka.
Naredna godina nagovještava i veću ekonomsku krizu, poskupljenja, što će itekako biti izazov za nosioce vlasti.
“Prva i dominantna zadaća, uz taj evropski put, mora biti kako olakšati život ljudi. To je, prije svega, snižavanje stopa, razne olakšice koje se moraju dati socijalnim kategorijama i ako to se ne učini, bit će potpuno besmisleno i uspostava novih vlasti i njihovo funkcioniranje”, dodao je Zoran Krešić, novinar “Večernjeg lista“ Mostar.
Rokove za izbor nosioca vlasti je neophodno smanjiti, smatra analitičar Vehid Šehić.
“Kako bi imali što prije zakonodavnu i izvršnu vlast. S druge strane da te koalicije ili stranke koje će imati parlamentarnu većinu natjeramo da daleko prije imaju kandidate za te funkcije, kako bi država mogla funkcionisati onako kako se očekuje od jedne demokratske države”, ocjenjuje Šehić.
Da li će primarni interesi biti usmjereni ka funkcionisanju zemlje i životu građana? Optimizma je sve manje, što potvrđuju i naši sagovornici, dok stranke užurbano rade na zauzimanjima fotelja. Slijede li nam još četiri godine političkih prepucavanja i vlastitih interesa, dok siromaštvo i kršenja prava građana postaju svakodnevica ili ipak postoji nada?
