Foto: ERS
Depolitizacija javnih poduzeća jedan je od uslova za članstvo Bosne i Hercegovine u EU. Sposobni, a ne podobni na čelu javnih preduzeća, veća kontrola poslovanja trebalo bi da znači i bolje rezultate za cijelo društvo. Međutim, ovo je jedan od težih uslova za vlastodršce, jer njegovim ispunjavanjem režu granu na kojoj stoje.
U Bosni i Hercegovini ima oko 500 javnih preduzeća koja zapošljavaju oko 80.000 radnika i imaju u vlasništvu oko 30 odsto imovine. Drugim riječima to su “zlatne koke” u rukama političara koji ih čerupaju nakon izbora po nekoj svojoj računici i stranačkim dogovorima. Takva protivtzakonita djela se i ne kriju, a posljedice su očigledne.
“Javna preduzeća umjesto da budu glavni izvori, generator prihoda za budžet oni postaju veliki generator potrošnje budžetskih sredstava bilo direktno, uzimanje subvencija za pokriće gubitaka, bilo indirektno preko uzimanja garancija za uzete kredite od poslovnih banaka”, kaže ekonomista Milenko Stanić.
Osim toga, mnogi direktori javnih preduzeća godinama su u statusu vršioca dužnosti, jer tako ih je lako smijeniti ako se ogluše o partijske zahtjeve. U Šumskom gazdinstvu Kalinovik redovnom procedurom direktor nije biran od 2012. godine. Protiv vršioca dužnosti trebinjske bolnice podnošene su i krivične prijave, a bolnica dobija negativne ocjene revizora. Mnogo je ovakvih primjera, ali sve to nije dovoljno da se direktor bira po stručnosti.
“Mora se dobro definisati pozicija v.d. direktora, moramo imati situaciju u kojoj se izvještaji o poslovanju javnih preduzeća razmatraju blagovremeno od strane nadležnih institucija, odnosno parlamenata. Naravno, trebalo bi da imamo puno transparentniji proces zapošljavanja u javna preduzeća, imenovanja rukovodećih kadrova. Trebalo bi da sasvim lako dolazimo do informacija o poslovanju javnih preduzeća”, kaže Hasan Kamenjaković iz Centara civilnih inicijativa.
Ni vazduh uskoro nećemo moći da udišemo bez stranačke knjižice, a kamoli doći do zaposlenja u javnim preduzećima i javnim institucijama, kaže Marko Tomić, aktivista iz Doboja.
“Jednostavno bez stranačke knjižice nemate šanse ili da poznajete nekog visokopozicioniranog člana vladajuće strukture, a to vam dođe onda na isto, a najbolji slučaj jeste da se nekako orodite sa njima pa onda baba za dedu, deda za tetka, tetak za kuma, kum za jetrvu i ne čupaju onu repu kao u narodnoj pripovjetci, to im je zapošljavanje familijarno gdje god oni vladaju. Nekako to je najizraženije ovdje kod nas u Doboju”, kaže Tomić.
Depolitizacija javnih poduzeća jedan je od uslova za članstvo Bosne i Hercegovine u EU. Jačanje borbe protiv korupcije je uslov o kojem ne može biti pregovora kada je riječ o napretku BiH na evropskom putu, isticano je više puta.
“Ukoliko samo zamijenimo jedan stranački kadar drugim stranačkim kadrom nećemo postići nešto previše u suštini. Neophodno je da se dešavaju neke korjenitije promjene, a sama depolitizacija je ogroman proces koji podrazumijeva neki niz drugih promjena kako zakonskih tako i u praksi”, kaže Kamenjaković.
“Do sada je Vlada uradila posao restrukturiranja JP “Željeznice RS”. Bila je to podrška Svjetske banke od 100 miliona KM. Međutim, taj posao je dosta traljavo urađen. Mi opet imamo situaciju da Željeznice iskazuju gubitke u poslovanju. Prošlu godinu su završili sa gubitkom preko 19 miliona KM”, kaže Stanić.
Jedno su obećanja, a stara praksa koja je dovela do gubitka i lošeg rada i statusa u javnim preduzećima se očigledno nastavlja, upozorava Stanić.
