Izvještaj Evropske komisije: Brojne zamjerke na račun BiH

Foto: EFE

Evropska komisija će sutra objaviti paket o proširenju čiji su ključni dio izvještaja s ocjenama o napretku u reformama svake od zemalja koje su na putu prema članstvu u EU. Šta u izvještaju stoji o napretku na EU putu BiH, a šta susjedne Srbije?

Naime, Srbija nije uvela sankcije protiv Rusije, zadržala je odnose na visokom nivou s tom zemljom te intenzivirala odnose s Kinom, što otvara pitanja o njezinu strateškom smjeru, piše u nacrtu izvještaja Komisije o napretku te zemlje prema članstvu u EU.

"Srbija se još nije uskladila ni s jednom restriktivnom mjerom protiv Ruske Federacije, kao ni s većinom izjava visokog predstavnika o tom pitanju. Zadržala je odnose na visokom nivou s Ruskom Federacijom i intenzivirala odnose s Kinom, što otvara pitanje strateškog smjera Srbije", piše u nacrtu izvještaja za Srbiju u koji je HINA imala uvid.

Osim u pogledu Rusije, Srbija također nije prihvatila niz drugih izjava visokog predstavnika uime EU i restriktivne mjere prema Kini, Bjelorusiji, Iranu, Sjevernoj Koreji i Venezuelu. Osim toga, letovi za Rusiju postali su frekventniji, navodi se.

"Od Srbije se očekuje da se postupno usklađuje s politikama prema trećim zemalja s politikama i stajalištima EU, uključujući i restriktivne mjere", dodaje se u nacrtu izvještaja. Također se kaže da je Srbija nastavila sarađivati s EU u naporima za sprječavanje izbjegavanja sankcija i pružati finansijsku i humanitarnu pomoć Ukrajini.

Od Srbije se očekuje i da poboljša rezultate u procesuiranju ratnih zločina, kaže se da i dalje izbjegava podizati optužnice protiv visokorangiranih osumnjičenika te da procesuiranje slučajeva traje predugo.

"Srbija bi trebala poduzeti korake kako bi ubrzala procesuiranje ratnih zločina i riješila značajan broj neriješenih predmeta od preko 1.700 predistražnih slučajeva, što i dalje izaziva veliku zabrinutost", stoji u tekstu.

Srbija je nastavila saradnju s Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za kaznene sudove, koji je zamijenio Haški sud. Po pitanju ratnih zločina nastavljena je saradnja s Bosnom i Hercegovinom, dok je u saradnji s Hrvatskom i Kosovom zabilježen mali napredak.

"Srbija tek treba pokazati istinsku predanost istrazi i presuđivanju ratnih zločina. Niz srpskih političkih stranaka, političara i medija i dalje bez reperkusija pruža podršku i javni prostor osuđenim ratnim zločincima i negira ratne zločine, uključujući i genocid u Srebrenici", kaže se u nacrtu izvještaja.

U tekstu se također navodi veliki broj nestalih osoba.

"Neriješena sudbina osoba nestalih tokom sukoba 1990-ih ostaje ključno pitanje koje treba riješiti na zapadnom Balkanu. Uprkos stalnom napretku u identifikaciji, 7.608 osoba i dalje se vodi kao nestalo", piše u tekstu.

Dodaje se da su potrebni daljnji napori na regionalnom nivou putem skupine za nestale osobe osnovane 2018. u okviru Berlinskog procesa za jačanje saradnje, kao i na bilateralnom nivou.

Srbija još nije usklađena ni s viznom politikom, iako EU stalno poziva da to učini. Beograd ima bezvizni režim sa 16 zemalja čiji građani trebaju vize za ulazak u EU.

Usklađivanje s viznom politikom za EU je vrlo važno kako bi se smanjio pritisak nelegalnih migranata. Mnogi od njih dolaze kao turisti u Srbiju i nakon toga pokušavaju nelegalno ući u EU i tražiti azil. Srbija ima bezvizni režim uglavnom sa zemljama koje nisu priznale nezavisnost Kosova.

Što se tiče bilateralnih odnosa, Srbija ostaje predana održavanju dobrih bilateralnih odnosa s ostalim zemljama iz procesa proširenja i sa susjednim članicama EU. Njeni odnosi su Hrvatskom "i dalje su obilježeni ad hoc antagonističkim javnim razmjenama i diplomatskim demaršima".

Odnosi s Bosnom i Hercegovinom su dobri i općenito stabilni, iako je rezolucija UN-a o Srebrenici dovela do političkih napetosti, kaže se u nacrtu izvješća. Kaže se i da visoki zvaničnici Srbije učestvuju na nelegalnom "Danu Republike Srpske", 9. januara.

Evropska komisija će u svom izvještaju još jednom pozvati Bosnu i Hercegovinu da "hitno provede ustavnu i izbornu reformu kako bi osigurala da svi građani mogu efikasno ostvarivati svoja politička prava", posebice da uskladi svoj ustav s presudom Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci.

"Funkcionisanje demokratskih institucija podrivano je stalnim diskriminatornim elementima u ustavnom ustroju i stalnim kršenjem pravnog i ustavnog poretka od strane entiteta Republika Srpska, koji i dalje ne provodi odluke Ustavnog suda, dovodeći u pitanje autoritet i integritet Suda", piše u nacrtu izvještaja.

Kao i Srbija, ni Bosna i Hercegovina nije usklađena s viznom politikom EU. Komisija poziva BiH da okonča bezvizni režim s Azerbajdžanom, Kuvajtom, Katarom, Turskom, Rusijom, Kinom i sezonskim bezviznim režimom sa Saudijskom Arabijom. BiH je u januaru ove godine ukinula bezvizni režim s Omanom i u septembru s Bahrainom.

Dok se posve ne uskladi s viznom politikom EU, Komisija poziva BiH da primjenjuje dodatne sigurnosne mjere, poput povećanja kapaciteta granične straže i uključivanje u dijalog s trećim zemljama i drugim relevantnim stranama, primjerice sa avio prijevoznicima, koje dovezu ljude kao turiste, a onda se u BiH pretvore u migrante.

Bosna i Hercegovina je napravila veliki napredak, postigla je i održala punu usklađenost sa sankcijama Rusiji nakon njene agresije na Ukrajinu. Ipak, dodaje se da primjena restriktivnih mjera "ostaje izazov zbog političkih opstrukcija."

Odnosi Bosne i Hercegovine s Hrvatskom općenito su dobri, iako na njih utječu neriješena bilateralna pitanja. Postoje otvorena pitanja koja se tiču granica na kopnu i moru. Na primjenu sporazuma o sukcesiji iz 2001. utjecala su pitanja privatnog vlasništva i stečenih prava. Bosna i Hercegovina i dalje se protivi i planu Hrvatske da izgradi odlagalište radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori u blizini granice.

Stanje s medijima je vrlo zabrinjavajuće, novinari su izloženi političkom pritisku, zastrašivanju i prijetnjama. Državni javni servis Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (BHRT) u ozbiljnoj je opasnosti od gašenja zbog višegodišnjeg uskraćivanja stabilnog financiranja i dugotrajnih sudskih sporova na entitetskim sudovima.

Parlament Federacije BiH od 2013. godine nije imenovao direktora niti popunio upražnjena mjesta u upravnom odboru javne televizije FTV. Javni servis u RS-u (RTRS) širi ruske dezinformacije, i dalje se prenosi signal kanala Russia Today unatoč tome što se zemlja pridružila sankcijama EU koje zabranjuju emitiranje ruskih državnih medija, navodi se u nacrtu izvještaja.

Izvještaj o napretku se objavljuje jednom godišnje i igra važnu ulogu u praćenju napredovanja kandidatskih zemalja na njihovu putu prema EU.

Vijesti.ba / FENA