To je sukob koji je bio neizbježan u konfliktu koji svijet bira da ignoriše, piše „Ekonomist“, opisujući najnoviju eskalaciju nasilja između Izraela i Palestinica u svetoj zemlji. Stotine rakata, koje su ispalili palestinski ekstremisti, usmjerene su na Jerusalim, Tel Aviv i južni Izrael.
Gaza, palestinska teritorija kojom upravlja Hamas, islamistički pokret, pogođena je još teže u izraelskim vazdušnim napadima. Arapi i Jevreji sukobljavaju se na ulicama izraelskih gradova.
Prema jučerašnjim podacima u Gazi je poginulo 188 osoba, uključujući 55 djece, saopštilo je tamošnje ministarstvo zdravlja. Deset osoba je stradalo u Izraelu, uključujući i dvoje djece, tvrde izraelske vlasti.
Izraelska vojska, kako prenosi Rojters, tvrdi da su civilne žrtve u Gazi nenamjerne i da je napala sistem tunela koje koriste ekstremisti, usljed čega su se srušile kuće.
Na Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, sazvanom povodom najtežih sukoba Izraela i Palestinaca posljednjih godina, premijer Benjamin Netanjahu je juče kazao da se izraelska kampanja u Gazi nastavlja „punom snagom“.
Netanjahu je takođe branio izraelski napad u subotu u kojem je uništena 12-spratna zgrada u kojoj su se nalazile kancelarije Asošijetid presa i Al Džazire. On je kazao da se u toj zgradi takođe nalazila kancelarija jedne ekstremističke grupe i da je to bila legitimna meta.
„Djelujemo sada i djelovaćemo koliko god bude potrebno kako bismo vratili mir i tišinu vama izraelskim građanima. Biće potrebno vrijeme“, kazao je Netanjahu u televizijskom obraćanju nakon sastanka sa bezbjednosnim kabinetom.
Ističući da je nepravedni odnos Izraelaca prema Palestincima, počev od dvostrukog tretmana pred zakonom, do oduzimanja zemlje i izgradnje jevrejskih naselja, preko brojnih kontrolnih punktova i odsijecanja od spoljašnjeg svijeta uzrok ovog kao i mnogih ranijih sukoba, „Ekonomist“ ističe da pretvaranje izraelskih gradova u „pakao“, kako prijeti Hamas, ni najmanje ne pomaže Palestincima i njihovom cilju.
Svaka raketa koju militanti ispale olakšava Izraelu da tvrdi da „nema partnera za mir“ i intenzivira opsadu Gaze, dok Hamas djeluje više zainteresovan za ispaljivanje raketa nego za poboljšanje života u Gazi.
Njegov rival Fatah, ne ponaša se bitno drugačije na Zapadnoj obali. Lider te partije Mahmud Abas je već 17 godina palestinski predsjednik, djeluje kao da ga najviše zanima očuvanje vlasti. On je 29. aprila, okrivljujući Izrael za ograničavanje prava u Istočnom Jerusalimu, na neodređeno vrijeme odložio izbore na kojima bi Fatah vjerovatno izgubio.
Sa druge strane izraelski političari, u normalnim okolnostima, uglavnom ignorišu konflikt. Palestinsko pitanje nije imalo značajnu ulogu ni na jednim od četiri izbora koji su nedavno održani. Većini Izraelaca je do skoro odgovarala Netanjahuova nezainteresovanost za postizanje stalnog rješenja sa Palestincima. Njegovi rivali, koji su blizu da postignu dogovor koji bi ga zbacio sa vlasti, prije novog nasilja nijesu puno pričali o načinu rješavanja konflikta. Izraelski lideri na konflikt uglavnom gledaju kao na nešto čime treba upravljati, a ne riješiti ignorišući činjenicu da nepravedni tretman Palestinaca hrani sukobe.
Na gotovo istovjetan način se ponaša i međunarodna zajednica. Rojters piše da su posljednjih dana intenzivirani međunarodni diplomatski napori za suzbijanje nasilja, ali bez naznaka uspjeha.
Generalni sekretar UN Antonio Gutereš kazao je juče pred Savjetom bezbjednosti da su neprijateljstva u Izraelu i Gazi „krajnje zapanjujuća“ i pozvao na hitni prekid vatre. On je istakao da Ujedinjene nacije „aktivno angažuju obje strane u cilju postizanja primirja“ i pozvao na „stvaranje uslova kako bi se posredovanje intenziviralo“.
Jordanski kralj Abdulah kazao je da je njegovo kraljevstvo uključeno u intenzivne diplomatske napore za zaustavljanje, kako je kazao, izraelske vojne eskalacije. Monarh, čija je porodica čuvar muslimanskih i hrišćanskih svetinja u Jerusalimu, nije iznio više detalja o diplomatskim naporima. Zvaničnici jordanske vlade kazali su za Rojters da prozapadno kraljevstvo predvodi kampanju sa evropskim i američkim saveznicima kako bi se izvršio pritisak na Izrael da okonča vazdušne i artiljerijske napade na Gazu.
Izaslanik američkog predsjednika, Hadi Amr, stigao je u petak u Izrael. Bajden je u subotu razgovarao i sa Netanjahuom i sa Abasom.
Jedan zvaničnik kazao je da je Amr ponovio stav SAD da „Izrael ima punu američku podršku da se brani“. „On je jasno stavio do znanja da niko od Izraela ne očekuje da postupi drugačije, i da ovo definitivno nije nešto što može biti riješeno u roku od 24 sata“, kazao je za britansku agenciju zvaničnik koji je želio da ostane anoniman.
Svako posredovanje u krizi dodatno komplikuje činjenica da SAD i većina zapadnih sila ne priznaje Hamas kao aktera u pregovorima. Sa druge strane, Hamas je degradirao poziciju Abasa i palestinskih vlasti koje su nemoćne da spriječe granatiranje.
U ovakvim okolnostima, bez izgleda za bolju budućnost, značajan broj mladih Palestinaca favorizuje sukob sa Izraelom, piše „Ekonomist“ i dodaje da su zbog toga nove runde nasilja neizbježne. List ističe da se samo pregovorima može postići trajni mir i da zapadne i regionalne sile treba da usmjere diplomatske napore kako bi dovele izraelske i palestinske lidere za pregovarački sto.
Vijesti.me
